Samo što je imenovana Vlada bh. entiteta RS, opet je predmet Ustavnog suda BiH. Nakon što se izjasnio o prošloj Vladi RS-a na čelu sa Savom Minićem (SNSD), opet se dovodi pod znak pitanja i nova Minićeva Vlada. Opet se osporava predlagač, tačnije v.d. entitetskog predsjednika, Ana Trišić-Babić (SNSD), a na adresu Ustavnog suda je predat zahtjev grupe državnih zastupnika.

Kao što je i ranije navedeno Ustav, a ni zakon ne prepoznaju funkciju vršitelja dužnosti entitetskog predsjednika. Da Ustav ne prepoznaje funkciju vršitelja dužnosti predsjdnika, potvrdio nam je i profesor Ustavnog prava.

Začarani krug koji se vrti od Banje Luke do Ustavnog suda BiH počeo je onda kada se Milorad Dodik našao na klupi državnog Suda. S jedne strane opstanak po svaku cijenu na vlasti jedne političke stranke SNSD-a, a s druge strane zaštita države i njenog Ustava. Ana Trišić-Babić je pet mjeseci nakon što je Dodik predložio Savu Minića za entitetskog premijera isto uradila, ali s funkcijom vršiteljice dužnosti entitetske predsjednice. Profesor prava ocjenjuje da je aktuelna Vlada bh. entiteta RS na staklenim nogama.

Začarani krug, od Ustavnog suda do Vlade RS-a: U kontinuitetu se ne poštuju odluke institucija BiH

I ovdje je dijelom odgovornosti na rukovodstvu Narodne skupštine koje u daljoj proceduri moralo da vodi računa o toj činjenici. No mi smo, nažalost, svjedoci da u kontinuitetu entitetske strukture ne poštuju odluke državnih institucija i to je, nažalost, naša stvarnost. U svakom slučaju ne postoji u ustavnom sistemu, izbornom zakonodavstvu institut svršioca dužnosti entitetskog predsjednika, tako da je to također sporno - kazao je Šukrija Bakšić, profesor Ustavnog prava.

Sporni su i doneseni akti Vlade bh. entiteta RS na čelu sa Savom Minićem, kako oni prijašnji tako i oni koji dolaze. Ovo je potvrdio i profesor Ustavnog prava. Kako ističe, osnovni problem je pomiriti dva zahtjeva, a s jedne strane poštivanje pravnog poretka, a s druge očuvanje funkcionalnosti entitetskih institucija.

Ako se postojeći aktuelni saziv vlade ospori pravno, onda će za novi izbor biti potrebno sačekati da se završi procedura izbora predsjednika entiteta pa da onda se u punom kapacitetu provede nova procedura. Rješenje bi bilo u tom slučaju da se postojeća vlada tretira kao vlada u tehničkom sazivu, kako bi ona mogla nesmetano neke svoje funkcije obavljati koje su tekuće karaktera - naveo je Bakšić.

Ono što građane bh. entiteta na 136 izbornih jedinica čeka jesu ponovljeni prijevremeni izbori 8. februara. Tamo su otkrivene nepravilnosti na prvobitnim prijevremenim izborima, nakon kojih je pobjedu proglasio SNSD-ov Siniša Karan. Međutim, SNSD i partneri ne čekaju rezultate ponovljenih izbora, nego se očigledno radi prije samog završetka.

Začarani krug, od Ustavnog suda do Vlade RS-a: U kontinuitetu se ne poštuju odluke institucija BiH

Da ne dođu u situaciju da izgube moć ili izgube vlast kako bi izbjegli sudske procese. Naravno, pretpostavka je, zbog svega što je rađeno, govorimo o koruptivnim kriminalnim radnjama, da, uz pretpostavku da dođe da promjene vlasti, da bi se ladice otvarale, da bi procesi krenuli, tako da je njima u višestrukom interesu da sačuvaju vlast i sve što se radi, naravno, je s tim i u cilju - istakao je prof.dr. Mladen Bubonjić, novinar i urednik portala Gerila.info.

Državni zastupnici Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte predali su apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Problematizuje se pravo Ane Trišić-Babić da predloži Savu Minića za mandatara odmah nakon što je Minić podnio ostavku. Prije svega, traži se donošenje privremene mjere Ustavnog suda BiH kojom bi se i ovom sazivu vlade zabranilo donošenje bilo kakvih odluka do okončanja ovog spora.