U bosanskohercegovačkom sistemu javnih nabavki, koji bi po zakonu trebao garantovati transparentnost, konkurentnost i pravičnost, preduzeće Autoceste Federacije BiH sve češće postaje ilustracija upravo suprotnog – sistemske netransparentnosti i potencijalnog pogodovanja.

Posljednji primjer, ali ne i jedini, tiče se odluke koju je ovo preduzeće donijelo 10. decembra 2023. godine. Radi se o izboru najpovoljnijeg ponuđača za “Izradu projektne dokumentacije i revizije LOT-a 4 brze ceste Lašva – Nević polje, poslovna zona Vitez” putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci.

Jedan poziv, jedan ugovor, bez konkurencije

Odluka otkriva da je poziv za dostavljanje ponuda upućen samo jednom kandidatu – grupi ponuđača IPSA Institut Sarajevo i Divel Sarajevo, koji su već ranije bili angažovani na sličnim projektima od strane istog preduzeća.

Vrijednost novog ugovora? 760.500 KM, sa popustom i PDV-om.

Iako je Zakon o javnim nabavkama BiH u članu 23. stav (b) i (c) ostavio mogućnost za ovakav postupak, njegova primjena u slučajevima koji ne nose elemente stvarne hitnosti ili nepredviđenosti postavlja brojna pitanja o regularnosti, svrsi i posljedicama za javne finansije.

Stručnjaci već godinama upozoravaju da je upravo ovaj član zakona rupa kroz koju se provlače milioni javnog novca, mimo konkurencije i javnosti. U teoriji, zakon omogućava efikasnost u vanrednim okolnostima. U praksi, postao je alibi za pogodovanja, neefikasnost i izbjegavanje tržišne utakmice.

Ponavljanje šeme: 'Zlatna žila' Autocesta

Jednom kada su 'Autoceste FBiH' uspješno provele pregovarački postupak bez obavještenja, nastavili su ga koristiti kao da su otkrili zlatnu žilu“, tvrdi izvor Hayat.ba dobro upoznat s praksom u ovom preduzeću.

Projektovanje, revizije, dodatne usluge... sve to se sada proglašava hitnim i dijeli bez konkursa, bez kontrole.

I to nije preuveličavanje. Samo u godinu dana, od decembra 2023. do decembra 2024, 'Autoceste FBiH' su na isti način – pregovarački postupak bez objave – donijele još četiri odluke o dodjeli unosnih ugovora:

-83.952,64 KM (bez PDV-a) za glavni projekat Nević Polje–Turbe: dodijeljen grupi Divel-IPSA-PPG Design & QC-INK Constructor

-248.900 KM (bez PDV-a) za glavni projekat poslovne zgrade u Mostaru: ponuđač Eco Plan Mostar

-891.937,50 KM za nadzor radova u tunelu Hranjen: IPSA Institut

-350.961,43 KM (s PDV-om) za dodatne radove na istom tunelu: ponovo IPSA Institut

Ukupno: više od 2,3 miliona KM u direktnim pregovorima, bez ijedne objave javnog poziva i bez da su druge firme imale šansu da ponude konkurentnije cijene ili kvalitetnija rješenja.

U sjeni političkih veza?

Iza ovih odluka, prema navodima izvora, stoji i mreža političkih utjecaja. Kao ključni akter spominje se Elvedin Grabovica, nekadašnji direktor Elektroprivrede BiH i kadar SDP-a, za kojeg se tvrdi da „diriguje ovom praksom“ unutar Autocesta FBiH. Odluke potpisuju Denis Lasić, novi direktor i kadar HDZ-a BiH, te izvršni direktor Asmir Dževlan.

Vlada FBiH je novu upravu na čelu s Denisom Lasićem imenovala u maju 2023. godine. Od tada, praksa pregovaračkih postupaka, koja je i ranije postojala, dodatno se intenzivirala. Da li je ovo slučajnost ili nova etapa političke podjele plijena u javnim resursima?

Usluge koje se navodno hitno naručuju – poput projektovanja ili nadzora – teško da mogu biti izložene nepredvidivim okolnostima. To su aktivnosti koje se planiraju mjesecima, često godinama unaprijed.
Zato i nije čudno što stručnjaci sve češće govore o opasnim presedanima.

Transparentnost i konkurencija kao osnovni principi Zakona o javnim nabavkama, ovdje su potpuno zanemareni. Ovo nije samo tehnička nepravilnost – ovo je sistemska greška koja košta sve nas, upozorava izvor.

Gdje je Tužilaštvo?

Odluka iz decembra 2023. – s obzirom na to da je poziv upućen samo jednom ponuđaču i to firmama koje već godinama posluju s Autocestama FBiH – s pravom bi trebala postati predmet interesovanja Tužilaštva BiH. Javna nabavka nije samo administrativni proces – ona je garant da javni novac služi interesima građana, a ne interesima povlaštenih grupa i pojedinaca.

Ako se ova praksa nastavi, ne samo da će biti oštećen budžet, već će biti potpuno obesmišljeno načelo konkurentnosti koje bi trebalo štititi kvalitet, sigurnost i ekonomičnost infrastrukturnih projekata.

Praksa Autocesta FBiH da direktnim pregovorima, bez konkurencije, dijele milione KM iz javne kase sve više liči na sistemsku strategiju, a ne na izuzetak. Umjesto da se Zakon o javnim nabavkama koristi kao štit javnog interesa, on se pretvara u oruđe zaobilaženja.

Ako nadležni organi ne reaguju, rizikujemo da se ovakvi primjeri pretvore u pravilo, čime se urušava ne samo povjerenje u institucije, nego i sama osnova demokratskog društva.