Dugogodišnji kadar i čovjek od bezrezervnog povjerenja lidera SNSD-a Milorada Dodika, kandidat je stranke za predsjednika RS na prijevremenim izborima. Ovu je informaciju danas obznanio sam Dodik tokom svoje posjete Rusiji, signalizirajući da je izbor pao na iskusnog operativca poznatog po lojalnosti i ekspertizi u sektorima unutrašnjih i ustavno-pravnih pitanja.
Karan, čije je postavljenje za ministra unutrašnjih poslova RS uslijedilo nakon Općih izbora 2022., trenutno obnaša funkciju ministra za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje u Vladi RS koja je pod lupom javnosti zbog kontroverzi oko legaliteta njenog izbora. Njegova kandidatura dolazi u trenutku pojačanih političkih tenzija i neizvjesnosti, a analitičari je vide kao potez kojim Dodik dodatno učvršćuje kontrolu nad ključnim političkim pozicijama kroz svog najbližeg saradnika.
Karijeru u sigurnosnim institucijama započeo je 1985. godine, a do 2008. godine radio je u organima unutrašnjih poslova na radnim poslovima i zadacima komandira stanice policije Kupres, sekretara SUP-a Kupres, načelnika Odjeljenja kriminaliteta SJB Centar Sarajevo, načelnika Uprave za suzbijanje kriminaliteta MUP-a RS, Načelnika krivičnih istraga SIPA-e i načelnika Finansijsko obavještajnog odjeljenja SIPA-e.
U Službu predsjednika RS-a prelazi 2008. godine gdje je obavljao poslove savjetnika predsjednika, a od 2009. do 2019. godine, obavljao poslove Generalnog sekretara predsjednika. Od januara 2019. godine obavljao je poslove generalnog sekretara Vlade RS-a.
Karan je bio predsjednik komisije zadužene za sprovođenje referenduma o 9. januaru, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Iako je zbog ovoga bio optužen zajedno s nekoliko drugih osoba, Sud BiH je 2017. godine odbacio optužnicu, čime mu je omogućeno da nastavi s političkim i pravnim djelovanjem protiv Bosne i Hercegovine.
Kao ministar unutrašnjih poslova nastavio je voditi politike usmjerene protiv teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. To je potvrdilo i Američko ministarstvo finansija koje ga je prošle godine sankcionisalo, zajedno s još nekoliko Dodikovih saradnika, zbog aktivnog učešća u secesionističkim planovima.
Od početka ove godine nalazi na crnoj listi Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija, zbog učešća u organiziranju proslave 9. januara kao dana RS.
Sankcije su objavljene nekoliko dana nakon što je, defileom na ulicama Banje Luke, 9. januara obilježen dan RS, što je Ustavni sud BiH tri puta proglasio neustavnim.
U januaru ove godine pojavljivao se i pred Sudom BiH, kada je svjedočio na suđenju Dodiku, koji je procesuiran zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Tada je dao iskaz kao osoba koja je pravno savjetovala Dodika o ukazu o proglašavanju zakona i tom prilikom se držao poznatih stavova vlasti u RS da je "sudski proces nelegalan".
Izbor Karana za kandidata SNSD-a za predsjednika bh. entiteta RS, objavljen iz Moskve, potvrđuje nekoliko ključnih političkih smjerova. Prije svega, radi se o demonstraciji snage i nepokolebljive kontrole Milorada Dodika nad najvišim entitetskim pozicijama, gdje se dugogodišnja i dokazana lojalnost stavlja ispred svih ostalih faktora.
Karanova karijera, obilježena neupitnom odanošću Dodikovoj politici, posebno je došla do izražaja u javnim istupima, uključujući i one kada je odlučno stao u zaštitu lidera SNSD-a nakon raspisivanja potjernice, naglašavajući da entitetski MUP "štiti ustavni poredak" i sve predstavnike institucija.
Odluka da se umjesto Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH, kandiduje Karan, iznenađuje na formalnom nivou, ali suštinski ne mijenja centar moći. Karan je operativac duboko ukorijenjen u Dodikov sistem, a njegova dosljedna linija, vidljiva i kroz javno protivljenje Rezoluciji UN-a o Srebrenici, sugerira da će se njegova kandidatura temeljiti na istim čvrstim pozicijama unutrašnje i vanjske politike koje Dodik i SNSD godinama promovišu.
Sada, kada je Dodik otklonio sve spekulacije i javno obznanio ime, ostaje samo formalna potvrda da Siniša Karan ulazi u izbornu utrku kao ključna figura u borbi za kontrolu nad političkim kormilom bh. entiteta RS.
(Foto: Dejan Rakita/Pixsell)
