Američki predsjednik Donald Trump, iako poznat po odlučnim izjavama i naglim potezima, i dalje nije donio konačnu odluku o uključivanju Sjedinjenih Američkih Država u otvoreni sukob s Iranom, iako je rat između Izraela i Islamske Republike već ušao u sedmu sedmicu.
Prema pisanju američkog portala Axios, Trumpova neodlučnost proizlazi iz duboke nesigurnosti – ne zna hoće li vojna intervencija zaista ispuniti njegov krajnji cilj: uništenje iranskog nuklearnog programa.
U proteklih nekoliko dana, Trump je od svojih najbližih vojnih savjetnika zahtijevao jednu stvar: garancije. Konkretno, želi da bude uvjeren da bi američke "bunker-buster" bombe – posebno GBU-57, najteži konvencionalni projektil u američkom arsenalu – mogle uspješno uništiti iranske podzemne nuklearne kapacitete, prije svega objekat Fordow, koji je duboko ukopan unutar planine južno od Teherana.
Jasno je da smo spremni da napadnemo Iran. Još uvijek nismo uvjereni da smo neophodni. I želimo biti nepotrebni, ali mislim da predsjednik još nije uvjeren da nas treba", rekao je jedan visoki američki zvaničnik za Axios.
Trump se, naime, suočava s dilemom koja je obilježila sve njegove prethodne mandate: kako da zadrži sliku odlučnog lidera, a da istovremeno izbjegne uvođenje SAD-a u još jedan "vječni rat". Upravo je to bio motiv njegove spoljnopolitičke doktrine – povlačenje iz nepotrebnih ratova i preusmjeravanje američke moći ka "Americi na prvom mjestu".
U slučaju da naredi napad, meta bi gotovo sigurno bio nuklearni objekat Fordow. To je podzemni kompleks za obogaćivanje uranijuma koji, kako tvrde američki i izraelski izvori, predstavlja ključnu tačku iranskog nuklearnog programa. Međutim, upravo zbog dubine na kojoj je izgrađen, gotovo je neosvojiv za izraelske snage – one nemaju ni odgovarajuće bombe ni bombardere poput američkih B-2 koji mogu izvesti takvu misiju.
Mi smo jedini koji imaju sposobnost da to izvedu. Ali to ne znači da ću to i uraditi", rekao je Trump novinarima u srijedu. "Svi su me pitali o tome, ali još nisam donio odluku.
Prema navodima jednog američkog zvaničnika, Trump je eksplicitno pitao da li bi GBU-57 mogao da uništi Fordow. Pentagon mu je odgovorio potvrdno – barem tehnički. Međutim, ostaje nejasno da li je Trump zaista povjerovao u tu procjenu.
GBU-57, teška gotovo 14 tona, nikada nije korištena u borbi. Prošla je brojne testove, ali iskustva iz stvarnog sukoba nema. Iako su vojni stručnjaci uvjereni u njenu efikasnost, jedan drugi američki zvaničnik upozorava: "Nije problem u sposobnostima. Mi imamo sposobnosti. Ali postoji čitav plan za mogući napad. Nije to samo baciti bombu i proglasiti pobjedu.
Upravo u toj rečenici leži srž Trumpove kalkulacije. Bombardovanje Fordowa bi moglo uništiti iransku infrastrukturu, ali bi gotovo sigurno otvorilo vrata za regionalni – pa i globalni – sukob. Iran, sa svojom mrežom saveznika širom Bliskog istoka, nije protivnik koji bi mirno stajao po strani.
Historijska prekretnica ili strateška greška?
Donald Trump je političar koji voli grandiozne poteze. Potencijalni napad na Iran mogao bi mu donijeti oreol lidera koji je zaustavio Teheran na putu ka atomskom oružju. No, cijena takvog čina mogla bi biti sukob koji bi zauvijek obilježio američku ulogu na Bliskom istoku – i možda zapečatio njegov politički kapital.
Za sada, američki bombarderi su u pripravnosti. GBU-57 je spremna. Ali odluka je još uvijek na čekanju. I u tom čekanju – balansira budućnost Bliskog istoka.
