Prošlo je više od pola vijeka, ali Banja Luka i danas drhti kada se spomene 27. oktobar 1969. godine. Tog ponedjeljka, u 16 sati i 35 minuta, zemlja se zatresla silinom kakvu Bosna i Hercegovina nikada prije, a ni poslije, nije osjetila. U samo nekoliko sekundi grad na Vrbasu bio je pretvoren u ruševine.
Zemljotres snage šest stepeni po Richteru, odnosno osam po Merkalijevoj skali, imao je epicentar dvadesetak kilometara ispod grada. Prvi podrhtaji počeli su već noć ranije u 2:55 iza ponoći tlo se zatreslo, najavljujući katastrofu koja će uslijediti dan kasnije. Mnogi su tada izašli iz svojih domova, ne sluteći da će im se zidovi srušiti već sutradan.
Kada je zemlja ponovo zadrhtala 27. oktobra, sve je trajalo kratko, ali dovoljno da grad nestane pod oblacima prašine. U ruševinama je život izgubilo 15 Banjolučana, a više od hiljadu ljudi zadobilo je teže i lakše povrede.
Više od 80 hiljada stanova bilo je potpuno uništeno. Grad je ostao bez škola, bolnica, kulturnih ustanova, fabrika i administrativnih zgrada ukupno preko 700 objekata bilo je teško oštećeno ili sravnjeno sa zemljom.
Privreda je gotovo stala. Mnogi radnici mjesecima nisu imali gdje da se vrate, jer su preduzeća bila u ruševinama. Nastava je prekinuta, a hiljade osnovaca i srednjoškolaca su autobusima evakuisani širom bivše Jugoslavije, gdje su nastavili školsku godinu.
Ipak, ono što je uslijedilo u mjesecima nakon katastrofe pokazalo je duh solidarnosti koji je obilježio to doba. Banja Luka je, uz pomoć cijele Jugoslavije, ponovo počela da se diže. Dolazili su volonteri, inženjeri, studenti i vojnici gradili su, pomagali, tješili. Obnova je bila brza i odlučna. Grad je dobio novo lice, a mnoge zgrade i naselja koja danas čine Banjaluku izrasla su upravo iz pepela 1969. godine.
Iako je prošlo 56 godina, stariji stanovnici i danas jasno pamte tu jesen, zvuk pucanja zidova, prašinu, strah i tišinu koja je zavladala nakon što se tlo konačno smirilo.
Sjećanje na najjače potrese u BiH
Zemljotres iz 1969. godine bio je najrazorniji u historiji BiH, ali ne i jedini koji je uzdrmao tlo ispod naših nogu.
Ranije su jake potrese osjetili Ljubinje 1940. i Treskavica 1967. godine, oba snage šest stepeni po Richteru.
Najjači zabilježeni potresi u BiH:
Bosanski Petrovac (1905.) – 5,0
Počitelj (1907.) – 5,7
Vlasenica (1908.) – 5,3
Bihać (1916.) – 5,0
Jajce (1923.) – 5,0
Ljubinje (1927.) – 6,0
Derventa (1940.) – 5,1
Drugovići / Banja Luka (1950.) – 5,7
Treskavica (1962.) – 6,0
Srebrenica (1967.) – 5,1
Gacko (1969.) – 5,0
Banja Luka (1981.) – 5,4
Lukavac (1974.) – 5,0
Stolac (2022.) – 5,7
(Foto: Gradski arhiv Banja Luka / Posljedice zemljotresa u Banjoj Luci 1969. godine)
