Negira se država, uspostavljaju se, s jedne strane paralelni sistemi, a s druge nedostaje stvarni institucionalni pravni odogovor. Kako se u takvim okolnostima ponašaju intelektualci i javnost i šta je to što oni mogu uraditi pitali smo Emira Zlatara, generalnog sekretara Vijeća Kongresa bošnjačkih intelekualaca koji se najprije referirao na događaj u kasarni 'Kozara':
- Ostaje da vidimo šta će se desiti sa najavljenim akcijama ministra Heleza nakon odbijanja izvršenja njegove naredbe. Pri tome se treba prisjetiti da mi imamo od Suda izdate naloge za privođenje istih lica – Dodika, Stevandića i Viškovića koji se ne primjenjuju već dva mjeseca tako da nisam baš siguran da će i te akcije efektirati na način na koji očekuje ministar odbrane. Mi ovo živimo već 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Cijeli događaj je ustvari uzrokovan proslavom, ako se ne varam, Trećeg puka OSBiH. To je vojska koja je u presudi međunarodnog haškog tribunala u predmetu Bosna i Hercegovina protiv SR Jugoslavije označena, tj. neki njeni dijelovi, kao vojska koja je počinila genocid. I vi obilježavate i baštinite 30 godina poslije tu vojsku. To su aspurdi - oštar je Zlatar i dodaje:
Mislim da se jako malo suštinski promijenilo od trenutka potpisivanja Dejtona. Bosna i Hercegovina je podijeljena na dva entiteta i vidi se da su se u tih trideset godine povećavale ambicije kako su se mijenjali stavovi nekih većih sila. Naravno, treba podsjetiti da je 1994. kada je proces vodila samo administracija SAD-a i kada je uspostavljena Fedreracija, bilo je obećano da će se BiH federalizovati i da će biti organizirana kroz regije. Naredne 1995, kada je uspostavljena Kontakt grupa i kada su se u taj posao uključile i Velika Britanija i Francuska i Njemačka i Rusija dobili smo Dejtonski mirovni sporazum, dakle, vraćeni smo korak unazad. Mislim da se ta situacija neće moći konačno riješiti bez onih koji su nam takav aranžman definisali tada. Pri tome treba znati da niko neće doći rješavati vaše kućne probleme i da će oni reagovati samo unutar svojih interesa, smatra Zlatar i potencira:
'Ključni problem su velikodržavne aspiracije koje nikad nisu prestale. Kako je govorio rahmetli Abdulah Sidran: 'Historija Bosne je historija otimanja za Bosnu'. Te sulude ideje o podjeli Bosne između Srbije i Hrvatske i dalje žive i te politike nisu prihvatile temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog ugovora jer da jesu, instruirale bi političke strukture Hrvata i Srba u BiH da poštuju taj ugovor' potvrđuje Zlatar.
Pogledajte cijeli razgovor i sazanjte i druge ocjene ukupnog poltičkog stanja u Bosni i Hercegovini i mogućih načina rješenja ove situacije.
