Tokom mirnodopskog vremena u Crnoj Gori je, uz podršku regionalnih vlasti, provedeno planirano i namjerno etničko čišćenje naših nevinih, civilnih i bespomoćnih predaka. Nakon masakra/genocida u Šahovićima 1924. godine, do danas nije provedena nikakva istraga, hapšenja ili suđenja, a principi vladavine prava su zanemareni, stoji u saopćenju Platforme za žrtve prisilnih migranata iz Crne Gore.
Naši preci koji su preživjeli genocid bili su prisiljeni napustiti svoju predačku zemlju zbog nemogućnosti da osiguraju svoje živote i imovinu. Mnogi ljudi su izgubili živote tokom teškog procesa migracije, a oni koji su migrirali nikada se nisu mogli vratiti u svoje domovine.
Kao Platforma za žrtve prisilnih migranata iz Crne Gore, uputili su službeno pismo 37 institucija, uključujući crnogorski parlament, ministarstva i vladine agencije, pozivajući na dijalog u dobroj vjeri. Međutim, do danas nijedna institucija nije odgovorila.
Naša delegacija od 17 osoba iz različitih provincija Turske posjetila je crnogorsku ambasadu u Ankari po treći put 10. novembra 2025. godine. Tokom sastanka s otpravnikom poslova ambasade, jasno je navedeno da: nije postignut nikakav napredak u vezi s našim problemima i zahtjevima, u skladu sa zahtjevima hiljada članova naše platforme, treba pokrenuti direktne razgovore usmjerene na rješenja s crnogorski parlamentom, ministarstvima i vlastima. Izgleda da Crna Gora, kandidat za Evropsku uniju, nije pokazala očekivani konstruktivan pristup u skladu s principima demokratije, ljudskih prava i socijalnog mira; naprotiv, nastavlja svoj stav poricanja.
Kako navode, "danas u Crnoj Gori: mjesta sahrane naših ubijenih predaka ostaju nepoznata, arhivi se ne otvaraju žrtvama i istraživačima, u dolini Vreneske, kulturna baština se sistematski uništava u područjima gdje se dogodilo etničko čišćenje (promjena imena sela, uništavanje nadgrobnih spomenika, napad na seoske natpise itd), zbog pritiska i prijetnji u regiji, potomci žrtava ne mogu slobodno posjećivati svoju zemlju predaka, nije nam dozvoljeno da organizujemo dane sjećanja ili gradimo spomenike za naše pretke".
Crnogorska država je daleko od priznavanja svojih historijskih dužnosti i odgovornosti, niti poduzima korake da se pozabavi problemima koje danas doživljavamo. Odlučnost za pokretanje nacionalnih i međunarodnih pravnih procesa Ovaj negativni izgled jača našu odlučnost da: učinimo "Tragične događaje u Šahovićima i viktimizaciju prisilnih migranata iz Crne Gore" vidljivijim na nacionalnim i međunarodnim platformama, pokrenemo mirne i legalne proteste, pozovemo se na međunarodne pravne mehanizme. U skladu s međunarodnim sporazumima čija je Crna Gora stranka, izjavljujemo da ćemo poduzeti sveobuhvatne inicijative pred institucijama Evropske unije, Evropskim sudom za ljudska prava, Ujedinjenim nacijama i Međunarodnim krivičnim sudom kako bismo ostvarili sve naše zahtjeve, uključujući: pravo na dvojno državljanstvo, povrat imovine predaka, zahtjeve za odštetu, naša kulturna i socijalna prava. Država Crna Gora će biti odgovorna za sve posljedice koje mogu proizaći iz ovog procesa.
Ova platforma zahtijeva da Crna Gora: suoči se s bolnim realnostima koje se događaju na njenoj teritoriji, prizna zločine protiv čovječnosti, ispuni svoje demokratske i pravne obaveze i što prije započne direktne zvanične pregovore. Naša borba je da osiguramo pravdu, zaštitimo ljudsko dostojanstvo i spriječimo buduće generacije da dožive sličnu patnju - zaključeno je u saopćenju Platforme.
