Proljeće je stiglo, a sa toplim i dužim danima probudile su se i zmije. Često ih možemo vidjeti i u naseljenim mjestima, u parkovima, na klupama... Ovi gmizavci kod mnogih izazivaju strah i strepnju, međutim, nisu svi opasni.
Sa doktoricom veterinarske medicine Emrom Hamidović razgovarali smo o tome gdje se zmije najčešće nalaze, ali i kako se zaštititi.
Kako navodi, topliji dani zmije pokreću da potraže hranu, partnera ili novo sklonište. Iako ih najčešće srećemo u njihovim prirodnim staništima, u posljednje vrijeme sve češće dolaze i u naseljena područja, privučene bogatijom ponudom hrane i pogodnijim zaklonima.
U ranim proljetnim satima zmije se često mogu vidjeti na otvorenim površinama kako se sunčaju, jer im je toplota sunca potrebna za aktivaciju metabolizma. Kako dani postaju topliji, instinktivno izbjegavaju najtopliji dio dana – pa su tada najaktivnije ujutro i pred zalazak sunca - govori.
Pojasnila je da u Bosni i Hercegovini živi 14 vrsta zmija:
1.Aglifne (neotrovne) zmije: smukulja, ribarica, smuk, bjelouška, šilac, kravosas ili četveroprugasti smuk, šara poljarica, zmija leopard, i stepski smuk.
2. Opistoglifne zmije (blago otrovne ili «poluotrovne» zmije): crnokrpica i zmajur. Njihov otrov se nalazi u zadnjim zubima i koriste ga uglavnom za imobilizaciju malog plijena poput guštera. Zbog položaja zuba, teško je da bi mogla efikasno ubrizgati otrov u čovjeka čak i da ugrize.
3. Solenoglifne zmije (prave otrovnice): poskok, šarka i šargan. Ugriz ovih zmija može izazvati ozbiljnije zdravstvene tegobe zbog djelovanja otrova, naročito kod djece, starijih osoba i osoba oslabljenog imuniteta.
Ističe da u pravilu, ne postoji tačno određeno doba godine kada su zmije više ili manje opasne. Njihovo ponašanje i nivo aktivnosti zavise od vremenskih uslova, a ne od agresivnosti u klasičnom smislu.
Tokom proljeća i u periodima vrlo toplih dana, zmije su posebno aktivne jer tada intenzivno traže hranu, partnere i nova skrovišta. Gravidne ženke mogu pokazati izraženije defanzivno ponašanje ako se osjećaju ugroženo, što se ponekad tumači kao agresivnost. Međutim, i tada će uvijek radije pobjeći nego napasti, osim ako nisu iznenađene ili ugrožene - kaže.
Ukoliko dođe do bliskog susreta sa zmijom, najvažnije je ostati smiren i ne pokušavati ostvariti fizički kontakt sa životinjom – bilo iz radoznalosti, pokušaja hvatanja ili otjerivanja. U najvećem broju slučajeva, ako ima dovoljno prostora za povlačenje, zmija će se udaljiti bez potrebe za odbranom. Kako bi se rizik od susreta sveo na minimum, preporučujem: Nošenje zatvorene, zaštitne obuće pri boravku u prirodi, posebno u područjima s visokom travom, kamenjarima i šumskim stazama. Izbjegavanje zaraslih, neuređenih i nepokošenih površina, gdje se zmije često kriju zbog hlada i plijena. Prevencija, svjesnost i poštovanje životinjskog svijeta najbolji su način da čovjek i zmija koegzistiraju bez konflikta.
Hamidović dodaje da najbolja zaštita od ugriza zmije leži u poštovanju zmije kao dijela prirodnog ekosistema i razumijevanju njezine uloge u održavanju ravnoteže u prirodi.
Kada budemo svjesni toga, pristupit ćemo zmijama s manje straha i predrasuda, što će nas učiniti opuštenijima i smirenijima. Učenje o razlikama između otrovnih i neotrovnih zmija može nam pomoći da izbjegnemo nepotrebnu paniku - savjetuje.
Dodaje da nošenje zaštitne obuće i rukavica može značajno smanjiti rizik od ugriza. Ukoliko dođe do ugriza otrovne zmije, najvažnije je ostati smiren kako bi se usporilo širenje otrova kroz organizam. Također, potrebno je ukloniti sve predmete ili dijelove odjeće koji mogu izazvati stiskanje ugriznog mjesta. Sljedeći korak je potražiti medicinsku pomoć kako bi se dobila odgovarajuća doza protuotrova.
Pojasnila je kako zmije držati podalje od svog doma i dvorišta.
Najbolji način da se zmije drže podalje od doma jeste primjena nekoliko jednostavnih, ali učinkovitih preventivnih mjera. Prije svega, važno je očistiti okoliš oko kuće – ukloniti visoku travu, grmlje i drugo gusto rastinje koje zmije koriste kao zaklon. Također, potrebno je ukloniti potencijalne izvore hrane, a to su najčešće mali glodari koji se zadržavaju u blizini kuća. Redovno održavanje čistoće oko objekta znatno smanjuje privlačnost tog prostora za zmije. Osim toga, važno je provjeravati jesu li prozori, vrata i svi drugi otvori na kući dobro zatvoreni. Zmije se mogu provući kroz vrlo male pukotine, pa je preporučljivo zapušiti sve moguće prolaze kako bi se spriječio njihov ulazak u unutrašnjost doma. Kombinacijom ovih mjera stvara se sigurnije i manje privlačno okruženje za zmije - pojašnjava Hamidović za Hayat.ba.
