Bosna i Hercegovina godinama se suočava s jednim od najvećih ekoloških izazova u regiji – zagađenjem zraka koje posebno dolazi do izražaja tokom zimskih mjeseci. Gradovi poput Sarajeva, Zenice, Tuzle ili Lukavca redovno se penju na vrh svjetskih ljestvica najzagađenijih urbanih sredina, dok institucije i stručnjaci upozoravaju da je situacija postala hronična i da izravno utječe na zdravlje stanovništva.
Glavni uzroci lošeg kvaliteta zraka su kombinirani - prekomjerna upotreba individualnih ložišta na ugalj i drva, stara i neodržavana vozila, industrijski pogoni sa zastarjelim filterima, kao i geografske prilike koje zimi dodatno zadržavaju zagađene čestice u kotlinama. U Sarajevu je temperaturna inverzija gotovo svake godine faktor koji „zaključa“ smog nad gradom, dok u tuzlanskoj i zeničkoj regiji industrijski dimnjaci i dalje predstavljaju najveći izvor emisija štetnih gasova.
Trenutna situacija zagađenja zraka je nažalost očekivana, s obzirom na pad temperature i korištenja kućnih ložišta od strane građana. S obzirom na cijenu gasa, a koji je samo drugi vid fosilnog goriva, jasno je zašto decenijama građani Sarajeva i dalje koriste jeftinija fosilna goriva, koja aktivnije ispuštaju CO2, a to su drva, ugalj i slično", kaže za Raport iz Emina Veljović iz Aarhus centra u BiH.
Kako kaže, za grad Sarajevo je nužno je sistemsko rješavanje.
Stvari se moraju rješavati sistemski, ulaganjem u obnovljive vidove energije, termalna, solarna i sl., te ulaganjem u toplotne pumpe kao rješenje u kombinaciji sa navedenim. Uz to, nužno je pružanje sistema subvencija za utopljavanje kuća i sl. Nažalost, i dalje je aktuelna ilegalna gradnja objekata u KS, a koji povećavaju koncentraciju korištenja fosilnih goriva te sužavaju prirodne koridore provjetravanja grada. Ilegalni objekti se moraju rušiti jer će se samo na taj način zaustaviti nova ilegalna izgradnja. Mora se ulagati u javni prevoz kako bi se smanjila koncentracija vozila u gradu koji i dalje doprinose povećanju zagađenja, a sva vozila sa kategorijom zagađivanja ispod 4, u potpunosti zabraniti, bar u jezgri grada", naglasila je.
Ljekari upozoravaju da su posljedice vidljive i ozbiljne. Porast respiratornih oboljenja, pogoršanja astme, hroničnih plućnih bolesti i kardiovaskularnih problema bilježi se svake zime. Najugroženije su djeca, starije osobe i hronični bolesnici, ali stručnjaci ističu da niko nije zaštićen od dugoročnih efekata PM2.5 i PM10 čestica koje mogu prodrijeti duboko u pluća i krvotok.
S druge strane, ekološke organizacije godinama traže odlučnije mjere – od subvencija za prelazak na čistije energente, preko strožijih tehničkih pregleda vozila, do industrijske modernizacije. Ipak, napredak je spor i često zavisi od kratkoročnih političkih odluka, umjesto dugoročne strategije.
Kako kažu iz Eko Akcije stanje je više nego alarmantno.
Prema procjenama Evropske agencije za zaštitu okoliša u Bosni i Hercegovini od bolesti koje uzrokuje zagađeni zrak godišnje umire oko 6.200 naših sugrađana. Sarajevo je najzagađeniji glavni grad Evrope, Tuzla, Zenica, Kakanj, Lukavac su na vrhu liste najzagađenijih gradova Evrope. U FBiH se po osnovu okolišnih naknada prikupe na desetine miliona KM koje bi se trebale koristiti za zaštitu okoliša, samim tim i zraka. Pored toga, česti su donatorski projekti za rješavanje problema zagađenja zraka. I pored toga izostaje učinkovita akcija nadležnih institucija. Nažalost, našim političkim elitama, bez izuzetka, uopće nije stalo do našeg okoliša, potpuna pasivnost u ovoj oblasti je najbolji pokazatelj takvog stanja. Zakonski okvir je manjkav i neadekvatan, monitoring parametara kvaliteta zraka je neadekvatan zbog hronične loše kadrovske i materijalne opremljenosti nadležnih institucija", kaže Anes Podić iz Eko Akcije.
Kako naglašava "propisane su izuzetno niske kazne u slučaju nepoštivanja propisa iz oblasti zaštite zraka od strane zagađivača zraka, dok za odgovorne institucije neke kazne u Federaciji BiH su konačno propisane, no sa upitnom mogućnošću provedbe".
