Piše: Alem Karamešić
Trgovska gora drugačija je priča ali ipak priča koja sve u ovoj zemlji okuplja oko istog cilja – spriječiti Hrvatsku da odlaže opasni otpad neposredno uz granicu s BiH.
„Ne – Trgovskoj gori!“
Ako Hrvatska uspije u svojoj nakani, u neposrednoj opasnosti našlo bi se blizu 300.000 građana BiH! Trinaest općina u kojima život u značajnoj mjeri ovisi o rijeci Uni, moglo bi biti ugroženo. Osim ljudskih života, ekolozi nameću i pitanje i koliko bi radioaktivni otpad utjecao na kompletnu floru i faunu ove rijeke koja slovi za jednu od najljepših u Evropi…
Maida Šabeta iz organizacije “Climate save Bosnia” navodi da su eksperti iz BiH i Hrvatske jasno upozorili da Trgovska gora nije adekvatna lokacija za odlagalište nuklearnog otpada, te da predstavlja opasnost za BiH.
- Ne postoje adekvatne studije za izgradnju ovog odlagališta niti procjene prekograničnog utjecaja čime je prekršena ESPOO konvencija – kaže Šabeta.
BiH protestuje, Hrvatska po svome
Državni organi i nadležna ministarstva do sada su samo upozoravali susjede da odlagalište ne smije biti izgrađeno u Trgovskoj gori bez konkretnijih poteza. S druge strane, građani su bili nešto konkretniji i na nekoliko javnih okupljanja digli glas protiv ove ideje.
Protestiralo se s obje strane granice u općinama koje su ugrožene. Na septembraske proteste u Novi Grad došli su građani iz svih dijelova BiH i poručili da je ovo problem cijele BiH a ne samo nekih općina.
U Hrvatskoj stanovnici općina Dvor, Petrinja i Sisak su također izlazili na ulice. Protiv su odlaganja otpada, ali se njihov glas slabo čuje odnosno, nadležni ih ignorišu i spremni su im ugroziti živote zbog višeg cilja.
Kome se žaliti?
Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu smatra da BiH mora aktivnije djelovati prema Evropskoj komisiji te da bi, ukoliko se donese odluka o smještanju otpada na Trgovskoj gori, sljedeći korak trebao biti međunarodna arbitraža. No postavlja se pitanje koliko je to jak mehanizam jer ne obavezuje nikoga?!