OVO SU ČINJENICE O NAŠEM, BOSANSKOM JEZIKU

30 okt | 23:27

Ime “bosanski jezik” prvi put se spominje 1300-te godine u djelu “Skazanie iziavlieno o pismenah” (Historija pisanih jezika) koju je napisao najpoznatiji vizantijski putopisac, Konstantin Filozof.

“Na popisu iz 1991. oko 96% Bošnjaka je nedvosmisleno u rubrici maternji jezik napisalo da govori bosanskim jezikom.”

“Najstariji sačuvani bosanski i jedan od najstarijih tekstova sa južnoslavenskog jezičnog područja uopće je Povelja bana Kulina iz 1189. godine, u kojoj se reguliraju trgovački odnosi banovine Bosne s Dubrovačkom republikom.”

“Ime “bosanski jezik” prvi put se spominje 1300-te godine u djelu “Skazanie iziavlieno o pismenah” (Historija pisanih jezika) koju je napisao najpoznatiji vizantijski putopisac, Konstantin Filozof.”

“Tokom XIII stoljeća je srednjovjekovna Bosna, zbog svoje heretičke kršćanske vjere, manje ili više bila na ratnoj nozi s vatikanskim papom, ili bolje rečeno svojim katoličkim susjedima na koje je papa imao jak uticaj. Sve je na kraju dovelo do činjenice da je kralj Tvrtko II Kotromanić bio prisiljen priznati papinu vrhovnu vlast i primiti 2000 katoličkih franciskanskih sveštenika i opata (kaluđera) koji bi proširili katoličko učenje u Bosni. Tokom misije sveštenici su upotrebljavali latinski jezik, što je u izvijesnoj mjeri uticalo na srednjovjekovni bosanski jezik.”

“Kraljevina Bosna je u XV stoljeću osvojena od strane Osmanlija. Gotovo 400 godina pod osmanskom vlašću uticalo je na razvoj zemlje u svakom pogledu, bez obzira sto je Bosna u Osmanskoj Imperiji imala izvjestan stepen autonomije, a bosanski bio čak i na dvoru sultana El-Fatiha priznat kao drugi službeni jezik. i sam sultan je tečno govorio bosanski.”

“Muhamed Hevaija Uskufi je napisao prvi rječnik bosanskog jezika – Potur Sahidija – 1631. godine, dakle 197 godina prije prvog srpskog rječnika. Postoje četiri sačuvana primjerka ovog rječnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u Uppsalli (Švedska).”

“Dio pisaca i pjesnika je za vrijeme osmanskog perioda u Bosni stvarao na bosanskom jeziku, ali uz pomoć pojednostavljenog i prilagođenog arapskog pisma. Ta literatura, kasnije nazvana “Alhamijado književnost”, veoma je bitna za razvoj bosanskog jezika u tom periodu, jer je većina Bošnjaka tog vremena pisala na arapskom, perzijskom i turskom (muslimani), ili na njemačkom i latinskom (katolici), čija djelatnost na stranim jezicima je značajno oštetila razvoj bosanske pisane riječi. ”

“Nakon Berlinskog kongresa 1878. Bosna i Hercegovina je promijenila “staratelja” i okupirana od strane Austro-Ugarske. S tim je u BIH došla i zapadna civilizacija, novi jezik, nova arhitektura, nova kultura. Bosna i Hercegovina je, kao i u Osmanskom carstvu, dobila poseban status unutar Austro-Ugarske – kao treći entitet dvojne monarhije, a bosanski jezik je ponovo priznat kao službeni. U to vrijeme jezik je prihvatio veliki broj njemačkih riječi koje se i danas upotrebljavaju, pored turcizama iz ranijeg perioda.”

“Naziv BOSANSKI JEZIK je zvanično ukinut internom naredbom Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine od 4. X. 1907. godine. U njoj se izričito zahtjeva da se “zemaljski jezik” (Landessprache) ima svuda službeno nazivati “srpsko-hrvatskim,” odnosno “hrvatsko-srpskim.”

“Jedan od najstarijih spomena bosanskog jezika imamo u notarskim knjigama grada Kotora: 3. jula 1436., mletački knez u Kotoru kupio je petnaestogodišnju djevojku “bosanskog roda i hereticke vjere, zvanu bosanskim jezikom Djevenu”.”

“Ninski biskup u Peri pisao je 1581. g. fra J. Arsenigu bosanskim jezikom. ”

“Bosanskim jezikom su ga zvali (uz: slovinski, ilirički/ilirski) i mnogi pisci od XVII stoljeća naovamo: Matija Divković, “Bošnjak rođen u selu Jelaskama sjeverno od Vareša koji je pisao dobrim narodnim jezikom svoga kraja”; Stjepan Matijević, Stjepan Margitić, Ambroz Matić , Luka Dropuljić, Ivan Frano Jukić, Martin Nedić, Anto Knezević … ”

“Duvanjski biskup fra Pavle Dragicević 1735. godine, piše da u Bosni ima devet svećenika koji u vršenju vjerskih obreda ispomažu bosanskim jezikom, jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski. Dodaje da je učenim katolicima u razgovorima sa pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski jezik.”

“U djelu Jeronima Megisera “Thesaurus polyglotus” (Frankfurt na Majni, poc. 17. v. ) spominju se uz ostale nase govore (dijalekte): bosanski, dalmatinski, srpski, hrvatski.”



“Evlija Čelebija, turski putopisac iz XVII stoljeća, u poglavlju “Jezik bošnjačkog i hrvatskog naroda” svoga čuvenog putopisa hvali Bošnjake, za koje kaže: ” kako im je jezik, tako su i oni čisti, dobri i razumljivi ljudi”. Govori o bosanskom jeziku koji je po njemu blizak latinskom, a spominje i bosansko-turski rijecnik M.H.Uskufije.”

“Jedan od prvih gramatičara, Bartol Kašić (Pag 1575 – Rim 1650), rođeni čakavac, odlučuje se za štokavštinu bosanskog tipa, kakva je Divkovićeva, te se u svom “Ritualu rimskom” (Rim, 1640) ističe da je za stvaranje zajedničkog književnog jezika (lingua communis) u južnoslavenskim krajevima potrebno izabrati jedan govor (on se zalaze za bosanski slijedeći na taj način preporuke Kongregacije za propagandu vjere i svojih poglavara iz Rima).”

“Dubrovački dramatičar Đore Palmotić, opredijelio se za govor “susjednih Bošnjaka”, ističući ljepotu toga govora.”



“Isusovac Jakov Mikalja (1601.-1654.) u predgovoru “Blagu Jezika slovinskoga” iz 1649. želi kako kaže da uvrsti “najodabranije riječi i najljepše narječje” dodajući da je “u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepši”, i da bi svi ilirski pisci trebali nastojati da njim pišu.”

“Svoj jezik naziva bosanskim i Stocanin Halil Hrle, prevodilac sa arapskog (“Kasidei burdei bosnevi”, Stolac, 1849). ”

(MP/Hayat)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE