ŠTA SE KRIJE IZA GALAME O NEVAŽEĆIM LISTIĆIMA I IZBORNIM KRAĐAMA?

11 okt | 23:11
Izborni rezultati su promjenjivi, broj glasova stranaka i kandidata varira, mijenjaju se izabrani zvaničnici, ali je izborna krađa kao temeljna argumentacija gubitnika konstanta od prvih pa sve do posljednjih održanih izbora u BiH.

Neosporno je prisustvo različitih manipulacija pri glasanju ili brojanju glasova, ali su takve anomalije u multipliciranoj formi u međuvremenu postale ključni izgovor rukovodstava gubitničkih stranaka kojim ne pokušavaju promijeniti epilog izbora, već uvjeriti javnost, svoje glasačko tijelo i članstvo da uzrok poraza nije njihova nesposobnost, nepopularnost ili bilo koji oblik odgovornosti koju sami snose već krađa u režiji političke konkurencije.

Kao primjer ćemo navesti izbore za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Dva dana nakon Općih izbora SDP je saopćio kako njihov kandidat nije gubitnik već "istinski pobjednik", a svoju tezu temelje na podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH koji govore o brojci od 100.000 nevažećih listića za Predsjedništvo BiH.

Više "ukradenih glasova" nego listića

- Skandalozna je činjenica da je na preko 90 posto nevažećih listića ime i prezime Denisa Bećirovića sa imenom i prezimenom još nekog od kandidata – navodi se u saopćenju SDP-a.

Ako su u tom trenutku podaci CIK-a govorili o više od 100.000 nevažećih listića, te ako SDP tvrdi da je na više od 90 posto tih listića navedeno ime Denisa Bećirovića, nameće se zaključak da je SDP-ovom kandidatu ukradeno najmanje 90.000 glasova, piše Faktor.

Više od 100.000 nevažećih listića, brojka CIK-a na koju se SDP poziva, odnosi se na cijelu BiH, pa i na entitet RS kao izbornu jedinicu u kojoj se birao član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Finalni podaci CIK-a govore o brojci od gotovo 74.000 nevažećih listića za Predsjedništvo BiH u FBiH. Dakle, dvadesetak hiljada manje od 90.000 "ukradenih glasova" Denisa Bećirovića. Međutim, to nije sve.

Od 74.000 nevažećih listića, polovina je prazna. Nije prekriženo niti jedno ime. Dakle, SDP uvjerava javnost da je finalna brojka od 38.000 nevažećih listića dokaz da je njihovom kandidatu ukradeno 90.000 glasova. Ta teza ne govori o regularnosti izbora već o ozbiljnosti stranke koja tu tezu zastupa.

Broj nevažećih glasačkih listića ultimativni je dokaz SDP-a o izbornim prevarama kao uzroku njihovog lošeg rezultata. Koriste pri tome, s namjerom da učvrste svoj argument, brojku od 500.000 nevažećih listića. Ta se brojka odnosi na sve nivoe vlasti u BiH, od kantonalnih skupština, preko entitetskih parlamenata, predsjednika i potpredsjednika RS-a, Parlamentarne skupštine BiH pa sve do Predsjedništva BiH, a gotovo polovina tog iznosa se odnosi na potpuno prazne listiće.

Gotovo identičan procenat nevažećih listića je, prema zvaničnim podacima CIK-a, zabilježen i 2010. godine, kada je upravo SDP bio pobjednička stranka i kada su dobili svog člana Predsjedništva BiH, ali takvim statističkim podacima nisu dovodili u pitanje legitimitet svog izbornog rezultata. Procenat nevažećih listića na Općim izborima prije četiri godine je bio viši nego što je ove godine, ali i taj podatak iz SDP-a nerado dijele sa javnošću. Nerado, također, sa javnošću dijele činjenicu da ta stranka ima svoje članove biračkih odbora na gotovo svakom biračkom mjestu pa ostaje misterija kako bilo ko pred očima SDP-ovih posmatrača može pokrasti tu stranku pri brojanju glasova.

"Pokraden" i Radončić

Ne samo da je 38.000 nevažećih listića dokaz da je Denisu Bećiroviću ukradeno 90.000 glasova. Ti listići su dokaz da je pokraden još jedan kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Fahrudin Radončić.

Kako bi malo "pogurali" SBB-ovu teoriju o izbornim krađama, uzet ćemo u obzir da su svih 115.000 nevažećih listića za Predsjedništvo BiH na nivou cijele države, pa čak i tamo gdje se ne bira član iz reda bošnjačkog naroda, zapravo ukradeni glasovi Fahrudina Radončića. Tih 115.000 glasova, sa 73.698, koliko je Radončić zapravo osvojio, dolazimo do brojke od 188.698 glasova. I u tom slučaju Radončić ostaje na trećem mjestu.

Osim što je nastavio tradiciju gubljenja izbora, Radončić je ostao dosljedan praksi prebacivanja odgovornosti na izborne krađe kao uzrok svojih neuspjeha. Priloženi naslov nije objavljen u jednom od posljednjih izdanja Dnevnog avaza, već u oktobru 2010. godine, nakon prvog od tri Radončićeva izborna neuspjeha, što potvrđuje tezu o izbornim krađama kao konstanti u pravdanju njegovih neuspjeha.



Vratimo se SDP-u. I rukovodstvo te stranke je optuženo za krađu glasova, ali ih nije optužila politička konkurencija već njihov partijski kolega, član Predsjedništva stranke Zoran Mikulić.



To ih, međutim, nije omelo da i dalje izborni neuspjeh pravdaju krađom u režiji konkurencije, kako članstvu slučajno ne bi palo na pamet dovesti u pitanje pozicije stranačkog rukovodstva.

Besmislene teorije

- To je organizovana mafija. Nije im dovoljno što su pokrali Denisa Bećirovića i napravili mu nekoliko destina hiljada nevažećih listića. Sada pokušavaju nakucati glasove BPS-u, a ostalima skinuti kako bi prešli izborni prag da zaustave formiranje vlasti bez SDA u Kantonu Sarajevo – napisao je politički direktor SDP-a Damir Mašić.



Svoje viđenje uzroka izbornog neuspjeha imaju i u prozvanom BPS-u.

- Na mom glasačkom mjestu nema glasa za mene kao nosioca liste BPS-a. Kako je SDA brojala, ispalo je da nisam glasao ni sam za sebe niti za BPS! Sram vas bilo, lopovi koji se krijete iza brada! Kradete tuđe, a idete u džamije! Jedete haram, a molite se Bogu! Otimate tuđe, pa "dijelite" ukradeno – napisao je član Predsjedništva te stranke Semir Halilović.



Dakle, SDA je, prema Mašićevoj teoriji, "nakucavao glasove" BPS-u, a istovremeno su, prema Halilovićevoj tezi, krali glasove BPS-u. Dovoljno o smislenosti optužbi.

U izborne krađe sumnja i Elmedin Konaković iz Naroda i pravde. I njemu je kriva SDA. Prije četiri godine, kada je bio član te stranke i kada je kao njen kandidat u Kantonu Sarajevo izabran u Skupštinu, sve je bilo transparentno i po zakonu. Danas to nije slučaj i mnogo mu smetaju navodne izborne manipulacije. Zato je, dan nakon Općih izbora, koalirao sa PDA, strankom čije su unaprijed ispunjene listiće uoči Općih izbora zaplijenili službenici SIPA-e.

Dakle, procenat nevažećih listića se već godinama kreće u približnim okvirima i posljednji Opći izbori nisu u tom segmentu specifični u odnosu na prethodne. S druge strane, specifični su po agresivnosti stranaka koje nisu ostvarile željeni rezultat, koji bi ih mogao koštati unutarstranačkih pozicija, pa skretanjem pažnje na brojke nevažećih listića zapravo nastoje skrenuti pažnju onih koji bi ih mogli smijeniti sa pozicija na kojima se danas nalaze.



(Hayat/Foto: Ilustracija, Screenshot)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE