PRAVOSLAVNI HRAM U ČAJNIČU ČUVAR NAJSTARIJEG JEVANĐELJA I IKONE U BIH

20 jan | 09:52

Srpska pravoslavna crkvena opština Čajniče, u gradu ugniježdenom na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine uz granicu sa Crnom Gorom, ponosni je čuvar dva neprocjenjiva eksponata bh. kulturno-historijskog i religijskog naslijeđa - najstarijeg sačuvanog rukopisnog jevanđelja u BiH "Čajničko jevanđelje" te najstarije ikone u BiH, ikone Presvete Bogorodice "Čajnička Krasnica".

Razgovarala: Minja Lepušina, Fena

Upravo "Čajničko jevanđelje" u procesu je nominacije za upis u UNESCO-ov Međunarodni registar "Pamćenje svijeta" zbog njegove jedinstvenosti, čime bi i dobilo trajniju zaštitu te potvrdu univerzalne vrijednosti.

Starješina hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Čajniču protojerej Dragiša Simić, pod čijim muzejskim okriljem su oba eksponata, govorio je za Fenu o značaju jevanđelja i ikone, putevima kojima su kroz istoriju prošli do Čajniča, kao i faktorima koji ih čine toliko posebnim.

Za "Čajničko jevanđelje", ističe protojerej Simić, nije poznato kako je dospjelo u Čajniče. Može se pretpostaviti da ga je kao bogoslužbenu knjigu nepoznati darodavac priložio hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Čajniču, kao što su i mnogi drugi eksponati, knjige i ikone koje se čuvaju u muzeju-riznici, darivani za bogoslužbenu upotrebu.

Jevanđelje datira s kraja 14. ili početka 15. vijeka. Prema marginalnim zapisima sa njegove 115. i 116. strane, pisano je za vrijeme života kneza Pavla Radenovića koji je umro 1415. godine, te stoga ni zapis ni knjiga nisu mogli nastati kasnije.

Knjiga je pripadala vlastelinskoj porodici Radenović, čiji je posjed bio u istočnom dijelu bosanske države. Jevanđelje ima 167 listova sa tekstovima jevanđelja po Mateju, Marku i Luki, dok je cijelo jevanđelje po Jovanu izgubljeno. Pisano je na pergamentu.



- U prepisivanju teksta jevanđelja učestvovalo je pet glavnih pisara i četiri sporedna. Rukopisi svih pisara ne uklapaju se u isti tip ustavnog ćiriličnog pisma "bosanske škole", već se sreću inovacije koje su karakteristične u susjednoj raškoj pismenosti, što ukazuje na uzajamne veze i miješanje pisarskih navika u ovoj graničnoj oblasti. Karakterističan je crtež Marka Kraljevića sa oreolom na 92. strani jevanđelja - ističe Dragiša Simić.

Za razliku od "Čajničkog jevanđelja", naglašava protojerej, put ikone Presvete Bogorodice do Čajniča je poznatiji - po predanju ikonu je iz Svete zemlje u Srbiju donio kralj Milutin i ona je čuvana na dvoru vladarske dinastije Nemanjića kao blagoslov. Ikona je zatim poklonjena manastiru Svetog Nikole u Pribojskoj Banji u Srbiji.

U tom manastiru ikona je bila sve do vremena kada su mošti Svetog Save spaljene na Vračaru, u Beogradu 1594. godine.

- Negdje u tom periodu ili ranije Osmanlije su manastir spalili. Jedan seljak iz okoline Rudog je ikonu uspio spasiti iz vatre. Ikona je kratko, nekoliko mjeseci, čuvana u drvenoj kapeli posvećenoj prazniku Blagovijesti u mjestu Vagan, na granici opština Rudo i Višegrad. Ikona je zatim donesena u Čajniče. Čuvana je najprije u Starom čajničkom hramu, a kada je sagrađen Novi hram 1863. godine ikona je u njega prenesena - pojašnjava Simić.

Ikonu Presvete Bogorodice "Čajničku Krasnicu" crkveno i narodno predanje pripisuje svetom apostolu Luki (1. vijek), dok stručnjaci pripisuju ikonu nepoznatom vizantijskom slikaru, datiraju je u 14. vijek i smatraju najvrijednijom ikonom u BiH.

No ono što je specifično za ikonu i zbog čega privlači veliku pažnju vjernika jeste vjerovanje u njenu čudotvornost. To je razlog što je Čajniče mjesto hodočašća pravoslavnih vjernika, ali i drugih vjera te mnogi dolaze u organizovanim grupama iz čitave BiH, Srbije i Crne Gore, kao i pravoslavci koji žive i rade u različitim državama Evrope i svijeta.

- Oni koji ne mogu doći zovu telefonom i traže da im se kod ikone Presvete Bogorodice čitaju molitve za zdravlje. Većina poklonika kaže da se kod ikone osjeća velika Božija blagodat, mnogi osjete mir i olakšanje u duši, a nekima suze same poteku pred ikonom. Zbog toga ikoni pritiču mnogi bolesni od različitih bolesti, mnogi obremenjeni raznim životnim problemima i nevoljama i bračni parovi bez djece. Crkvena opština Čajniče čuva pisma vjernika koji su posvjedočili kako su njihove molitve kod ikone Presvete Bogorodice uslišene - navodi starješina hrama Uspenja Presvete Bogorodice.

Sa druge strane ikone Presvete Bogorodice je ikona svetog Jovana Krstitelja. Sarajevski kujundžija Risto Andrić je 1868. godine, poslije tri godine rada, završio okov od srebra i pozlate koji krasi te dvije ikone.

No, Hram Uspenja Presvete Bogorodice u Čajniču ne može se pohvaliti samo jevanđeljem i ikonom, već i muzejom-riznicom Crkvene opštine Čajniče sa zbirkom od 12 rukopisnih i 56 štampanih knjiga, te zbirkom od 25 ikona. Te zbirke su, zajedno sa starom i novom crkvom Uspenja Presvete Bogorodice u Čajniču, proglašene nacionalnim spomenikom BiH.

Iz kulturološki bogate riznice protojerej Simić izdvaja rukopisno Jevanđelje popa Olivera iz 1513. godine koje je u Čajniče doneseno iz manastira Papraće.

- Od ikona je značajna ikona "Sveti Georgije Kefaloforos (Glavonosac) sa žitijem". Na njoj je predstavljen Sveti Đorđe koji nosi svoju odsječenu glavu kao dokaz mučeništva. Autor je nepoznati srpski zograf. Ktitorski (utemeljiteljski) zapis se nalazi kod nogu svetitelja i kazuje da je ovu ikonu platio Kosta Janković iz sela Dravoda i da je urađena 1574. godine - naglasio je.

Prostorije muzeja-riznice 2018. godine u skromnijem obimu su proširene i adaptirane zahvaljujući grant sredstvima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, čime su poboljšani uslovi za čuvanje neprocjenjivih eksponata iz njegove zbirke.



(Hayat / Foto: Fena)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE