EVO KOLIKE SU ZAPRAVO PLATE U NJEMAČKOJ PO ZANIMANJIMA: KONOBARI ZARAĐUJU 22.000 EURA GODIŠNJE, A ČISTAČICE 20.000! A EVO KOLIKO OSTAJE VAMA

23 jan | 22:29

Ako želite da radite u Njemačkoj, najbolje ćete proći ako ste doktor stomatologije jer oni tamo zarađuju 117.000 eura bruto godišnje, dok "obični" ljekari zarade 78.000, a menadžeri finansijskih fondova oko 75.000 eura.

Ipak, većina radnika sa Balkana radi one manje plaćene poslove. Sobarice u hotelima, na primjer, godišnje zarade 19.000 eura, dok čistačice u ugostiteljstvu imaju hiljadu eura više. Plata frizera je 21.000 eura godišnje, konobara 22.000 eura, a operatera u kol centru 24.000 eura koliko mogu zaraditi radnici na blagajnama ili recepciji.

Kuhar godišnje zaradi 25.000 eura, zubarski tehničar 26.000, a vozač kamiona 27.000 eura. Njemački magazin "Die Welt" sastavio je listu zanimanja koja bez stranaca nisu moguća. U mesnoj industriji, kako ističu, čak 40 posto zaposlenih su stranci. U sektoru proizvodnje osnovnih namirnica njih 37 posto su stranci, dok je u betonskoj industriji zaposleno oko 34 posto stranaca. U sektoru čišćenja i higijene radi oko 30 posto stranaca, koliko ih je u kulinarstvu i ugostiteljstvu.

Među poljoprivrednicima 29 posto su stranci, koliko ih radi i na građevini, odnosno popularnoj "baušteli". Oko 25 posto stranaca radi u hotelijerstvu, 23 posto su magacioneri, a među radnicima u metalnoj industriji oko 20 posto, odnosno svaki peti je stranac. Međutim, šta to zapravo znači...

Šta je tačno bruto plata u Njemačkoj

Kada se od bruto plate oduzme porez na platu, solidarni dodatak, crkveni porez (ako ga plaćate) i doprinosi, dobićete neto platu, piše blog nemackikutak.com.

Osnovna plata Osnovna plata je bruto plata koja je ugovorena ugovorom. Primjera radi, ukoliko u ugovoru stoji da vam je osnovna godišnja bruto plata 36.000 €, onda je mjesečna osnovna plata 3.000 €. Na ovu svotu novca se dodaju sonstige Entgelte [zonstige ent-gelte] odnosno ostale naknade. Primjera radi, to mogu biti naknade ukoliko ste radili noćnu smjenu, prekovremeno, naknade ukoliko ste mijenjali šefa, provizije, premije i slično.

Suma ove dvije stavke predstavlja vašu mjesečnu bruto i platu na koju ste zakonski obavezni platiti dažbine. Po zakonu, poslodavci su obavezni da u vaše ime uplaćuju novce na odgovarajuće račune i time ispunjuju vaše obaveze (za razliku od Amerike gdje morate sve sami, prim. out). U vaše ime poslodavac paušalno uplaćuje poreskoj upravi porez na platu odnosno Lohnsteuer [Lon-štojer]. Što više zarađujete, to viši porez plaćate, ali u velikom broju slučajeva imate pravo na povraćaj udjela poreza na platu jer ste ga vjerovatno pretplatitli. Dobra vijest za državu Njemačku je da veliki dio građana ne podnosi zahtjev za povraćaj poreza i time državi godišnje pokloni oko 10 milijardi eura.

Solidarini dodatak

Sljedeća stavka koja se odbija od bruto plate je soldiarni dodatak. Vlada Njemačke je 1991. donijela zakon o obaveznom jednogodišnjem plaćanju solidarnog doprinosa Sjedinjenim Američkim Državama koji su vodili rat protiv Iraka u prvom Zalivskom ratu. Ipak, od 1995. uved je na neograničeno da bi se tim novcem podržao razvitak nekadašnje komunističke njemačke čiji standard i danas kaska sa Zapadnom Njemačkom. Visina ovog nameta do 1997. godine je iznosila 7,5%, a od 1998. iznosi 5,5% od poreza na platu koji ste platili tog mjeseca. Zapravo, plaća se tek ukoliko mjesečno zarađujete više od 1.444 € bruto. 

Crkveni porez Ukoliko ste pri prijavi vašeg prebivališta reklli da ste religiozni, onda plaćate i porez za crkvu. Porez za crvku se računa procentualno od poreza na platu, ali se visina razlikuje od pokrajine i crkve. Porez na crvku plaćaju vjernici rimokatoličke i evangelističke crkve. Pored njih postoje druge religije koje smiju zahtijevati porez, poput pravoslavne crkve, ali to ne rade.

Islamske religije ne smiju zahtijevati porez jer nisu priznati kao organi javnog prava. Ukoliko ne želite plaćati crkveni porez, možete se svakog trenutka odjaviti iz crkve. Također, kao i kod poreza na platu, možete dio plaćenog poreza crkvi dobiti od nazad putem povraćaja poreza. Iako broj pripadnika crkve opada, ubrani porez raste. Godine 2016. rimotolička crkva ubrala je 6,15 milijardi €, dok je evangilistička iste godine skupila 5,45 milijarde €. Doprinosi Do sada ste poplaćali sve namete državi odnosno porez. Preostaju još da se plate doprinosi. U doprinose spadaju četiri osiguranja koji nijemci nazivaju u doslovnom prevodu društvena osiguranja, zdravstveno, penziono, doprinos za nezaposlene, osiguranje o dugoročnoj zdravstvenoj zaštiti. Kod doprinosa namet dijelite sa vašim poslodavcem u odnosu 50-50. Dakle, jednu polovinu plaćate vi, a drugu vaš poslodavac. Zdravstveno osiguranjeVisina zdravstvenog osiguranja se ne može paušalno reći jer zavisi od nekoliko faktora. Prvo, da li ste zdravstveno ili privatno osigurani. Drugo, da li ste regularno zaposleni, frilenser, student ili nešto četvrto. Kod državnih osiguravajućih kuća regularno zaposleni su po zakonu obavezni da plate stopu od 14,6 %. Od toga, pola plaćate vi, a pola vaš poslodavac.

Dakle, vaš udio je 7,3% vaše bruto plate. Međutim, to po pravilu nije dovoljno pa osiguravajuća kuća uvodi još dodatan namet koji iznosi između 0,5% i 1,8% u zavinosti od osiguravajuće kuće. Ovaj dodatan teret snosite sami. Granica do koje uplaćujete zdravstveno osiguranje 2018. godine iznosila je 4.425€ mjesečno.

Penziono osiguranje Visina stope državnog penzionog osiguranja opada od 2007. godine. Godine 2018. iznosila je 18,6% bruto plate. Maksimalni iznos koji se uplaćuje odnosno u Zapadnoj Njemačkoj iznosi 6.500 €, dok je u Istočnoj 5.800 € mjesečno. Kao i kod zdravstvenog osiguranja, ovaj namet dijelite sa poslodavcem. Pola plaćate vi, a pola poslodavac. Dakle, vaš udio je 9,3% vaše bruto plate.

Doprinos za nezaposlene

Zahvaljući ovoj stavki, u slučaju da ostanete bez posla (npr. zbog otkaza, selidbe, itd), dobijaće, pod određenim uslovima i trajanju, dobar dio svoje plate tokom nezaposlenosti od države. Godine 2018. doprinos za nezaposlene iznosio je 3% od bruto od plate od čega 1,5% plaćate vi, a 1,5% poslodavac.

Osiguranje o dugoročnoj zdravstvenoj zaštiti

Osiguranje o dugoročnoj zdravstvenoj zaštiti, u doslovnom prijevodu osiguranje za njegu, je tu da pokrije dio troškova u slučaju neko mora da se brine o vama (npr. personalni asistent, dom, itd.). Stopa dobrinose se razlikuje u zavisnosti od vaših godina i da li imate djece. Za roditelje, stopa je 2018. godine iznosila 2,55% od čega pola nameta snosi poslodavac, a pola vi. Za radnike bez djece, stopa iznosi 2,8 %. Gornja stopa iste godine iznosila je 4.425 € mjesečno.

Za tačan obračun, možete u kalkutor da unesete bruto platu, što možete da uradite klikom OVDJE.



(Hayat/Foto: Ilustracija)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE