NAUČITE DA OTKRIJETE LAŽ: ZA MINUT JE SVE JASNO

16 maj | 01:01

Osobi koja mora da laže iz časa u čas je sve teže da govori, zato što joj se suše usta. To je lako objasniti: autonomni nervni sistem pod stresom smanjuje lučenje pljuvačke.

Prema statistici, oko 90 odsto informacija koje primamo zasniva se na gestovima sagovornika. Nesvjesno čitamo sagovornikov položaj tijela i na osnovu tona glasa naslućujemo njegovo raspoloženje. Takođe smo u stanju da samo na osnovu gestova donesemo manje-više pouzdan zaključak o tome da li osoba sa kojom razgovaramo laže. 

Skreće pogled

Psiholozi tvrde da lažovi ne mogu dugo da održe kontakt očima. Međutim, ako osoba svjesno laže i trudi se da po svaku cijenu odbrani svoju laž, trudiće se da sagovornika gleda pravo u oči, kako bi stvorila atmosferu povjerenja. Lažljivca odaje velika napetost očnih mišića, koja nastaje usljed toga što savladava želju da skrene pogled. Zbog toga lažovi često širom otvaraju oči.

Ispravlja ramena i podiže bradu

Ako se neko iznenada ispravi ili podigne ramena dok nešto govori, to govori o njegovoj unutrašnjoj neuvjerenosti u sopstvene riječi. Isto važi i za položaj glave: podizanjem brade, čovek podsvjesno pokušava da svojim riječima da veću težinu, a sebi - autoritet.

Simptom „vata u ustima“

Osobi koja mora da laže iz časa u čas je sve teže da govori, zato što joj se suše usta. Policajci ovaj efekat nazivaju „vatom u ustima“. To je lako objasniti: autonomni nervni sistem pod stresom smanjuje lučenje pljuvačke. Ako toj osobi ponudite vodu, najverovatnije će piti u velikim gutljajima.

Previše ili premalo pokreta

Poznato je da nemirni gestovi ili prebiranje sitnica po rukama često ukazuju na to da čovjek nešto krije. I obrnuto: svjestan da laže, on može namjerno da ograniči pokrete, trudeći se da ostane miran.

Pokazivanje prstom

Pokazivanje prstom smatra se jednim od najagresivnijih gestova. Ako čovjek na postavljeno pitanje odgovori na takav način, on pokušava da skine krivicu sa sebe, glumeći 'gnijev pravednika'. To je znak ljutnje i žestoke odbrane - time lažov uvjerava svog sagovornika da nije u pravu.

Naginjanje glave u stranu

Još je Charls Darwin primijetio da ljudi, kao i životinje, naginju glavu u stranu kad se iznenada i jako za nešto zainteresuju. Pokušavajući da dobije na vremenu, kako bi pronašao odgovor na neugodno pitanje, čovjek refleksno imitira zanimanje za sagovornika pomoću ovog pokreta, da bi prikrio svoje prave namjere. Onaj ko je postavio pitanje podsvjesno opaža ovaj gest i postaje lojalniji prema prevarantu.

Povlači okovratnik i češe se po vratu

Vrat je jedan od slabo zaštićenih djelova našeg tijela. Predosjećajući opasnost, mnogi počinju da povlače okovratnik (posebno ako je zategnut i otežava disanje), da bi došli do vazduha. Takav gest se objašnjava željom da se oslobodimo laži i osjetimo slobodno. Ništa manje uobičajen gest je i češanje po vratu. Obično izgleda kao da se ta osoba zamislila nad vašim pitanjem. Na jeziku gestova, to doslovno znači: nijesam siguran da sam saglasan sa vama.

Pokriva osjetljive djelove tijela

Grudi, stomak, intimna mjesta - to su djelovi tijela koje čovjek pokušava da sakrije kada osjeća zabrinutost. Za takav gest postoji fiziološko objašnjenje: kada je vegetativni sistem pod stresom (a laganje je uvijek stres), on daje signal za kontrakciju trbušnih mišića, što može izazvati čak i bolne grčeve.

Drži se za čvrste predmete

Onaj ko laže nesvjesno se osjeća ranjivo i pokušava da ojača svoju poziciju na sve moguće načine, uključujući i fizički. Može se držati za zid, sto, stolicu ili bilo koju drugu čvrstu površinu, jer mu to pomaže da se oseća bezbijedno. Takvo ponašanje je sasvim prirodno: još u djetinjstvu naučimo jednostavnu istinu - da bismo izbjegli opasnu situaciju, treba negdje da se sakrijemo.

Iznenadno uljepšavanje

Takvo ponašanje je svojstveno prije svega djevojkama: popravljaju kosu, brišu nepostojeće čestice šminke iz uglova očiju ili uvijaju pramen kose oko prsta. To im pomaže da postignu unutrašnji mir i odvrate misli od spoljašnje prijetnje.

Neznatno okretanje od sagovornika u stranu

Kada s nekim razgovaramo, možemo da ga ne gledamo u lice, iako smo tijelom stalno okrenuti prema njemu. To govori da smo otvoreni za komunikaciju. Ukoliko je sagovornik malo okrenut u stranu, on nesvjesno pokušava da iz vidnog polja ukloni objekat koji mu stvara nelagodnost.

Laž se čuje

Lažovi često gutaju fraze i govore promuklo. Što je glas grublji, to smo skloniji da mu vjerujemo. Osoba koja želi da slaže svjesno ili nesvjesno snižava ton svog glasa. To je kompenzacija: laž koja nema osnovu kompenzuje se tvrdim, promuklim tonom. Lažljivac će progutati kraj fraze ili početi da govori tiše. Razlog tome je osobenost disanja: potreba da obmanjuje uzbudi čoveka, ponestane mu daha i on naprosto nema dovoljno vazduha da jasno dovrši izraz.



(Hayat / Foto: Arhiv)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE