ENVER ŠADINLIJA ZA HAYAT. BA: FESTIVAL ILIDŽA JE RIJETKA PRILIKA ZA NOVE AUTORE, ALI I ZA ‘STARINSKE’ STVARAOCE

17 jun | 12:45

Ilidžanski festival bio je najcijenjeniji i najpoznatiji festival narodne muzike u bivšoj Jugoslaviji, ali ni danas ova značajna manifestacija ne gubi svoj sjaj.  



Zapravo u pitanju je  najstariji festival narodne muzike na našim prostorima. Ove godine održava se od 1. do 3. augusta.

Koju vrijednost ima ova manifestacija, koliko njemu lično znači njena tradicija govorio nam je  dobar poznavalac narodne muzike, poznati televizijski i radio voditelj Enver Šadinlija.  

U razgovoru za 'Hayat. ba' je otkrio  da je Ilidžanski festival imao toliku težinu da bi izvođači pjesama svoje albume bolje prodavali kada bi na albumu bila markica sa natpisom 'Festival Ilidža'.

- Festival narodne muzike ‘Ilidža’ je jedna od najljepših priča vezanih za pjesmu ‘u narodnom dugu’ na ovim prostorima. Kao događaj, koji je postao značajan već od samog početka, 1964. godine, pa se narednih bezmalo tri decenije, krajem jula u prelijepom zelenilu i cvijeću na Ilidži okupljale hiljade ljubitelja pjesme koja im se lahko smještala u srca i duše. Od, sad već bezvremenske ljepote pjesama ‘Jablani se povijaju’, ‘Ne pitaj me stara majko’, ‘Kraj pendžera Jusuf stari’, ‘Ilidžanko, Bosanko’, ‘Topla zima, plava žena’ do pjesama sa ponovo oživljenog festivala iza dolaska slobode na Ilidžu 1996. godine, naovamo. Desetine omiljenih pjesama i glasova darivala je ‘Ilidža’ Bosni i Hercgovini, Bosancima i Hercegovcima i svima koji su ovdje dolazili po svoj trenutak slave – govori nam Šadinlija. 

Legende kao što su Safet Isović, Zaim Imamović, Nedeljko Bilkić, pa Zora Dubljević,  Šaban Šaulić, Haris Džinović, Slobodan Lalić, Duško Kuliš, do nove generaacije – Šerifa Konjevića, Halida Bešlića, Ferida Avdića..., bili su dio ove čarobne priče. 

- Oni su potvrda vrijednosti ovog festivala. Pa, koliko god današnje vrijeme ne bilo naklonjeno ovoj vrsti priredbi, ilidžanski festival ostaje, i nastoji čuvati tradiciju i uvezivati je s novim vremenom, novim autorima, izvođačima i slušaocima. Zato nije čudo što ‘Ilidža’ i 2019. godine, izaziva interes i plijeni pažnju jednako kao 60-ih, 70-ih, 80-ih godina. Morm naglasiti da je ovaj festival u dobroj mjeri obilježio moj život. Kao dijete, odrastao sam u domu u kome se slušala i voljela pjesma. Radio i Televizija Sarajevo, to je bio moj prvi prozor u svijet. Sjajna Ljetna pozornica na Ilidži i festivalske pjesme tako su me ‘mamile’ da zavolim bogastvo svog naroda i domovine. I kad sam postao student novinarstva u Sarajevu, odmah sam sljedećeg jula otišao na festival. Bio u publici. Dvije godine kasnije, imao sam tekst u takmičenju – prisjeća se Šadinlija.

Dodaje da je pjesma ‘Ženiću se’ prihvaćena ne javnom konkursu revije ‘Ven’ i Festivala za nove autore, a, ističe, na njegove stihove komponovao je veliki Jovica Petković.

- I osvojio sam nagradu. Je li moglo biti veće radosti i podstreka 22-godišnjaku ? I to me opredijelilo da nastavim stvarati stihove u tom duhu. Kasnije su to komponovali, također velikani – Mijat Božović, Spaso Berak, Dobrivoje Ivanković, Ibro Mangafić... To me ‘povuklo’ da se i u novinarskoj karijeri pretežno okrenem  sadržajima i žanrovima vezanim za muziku, ponajviše narodnu. Na festivalu...bio sam angažovan kao novinar revije ‘Ven’, član žirija, član festivalskog odbora, urednik i reporter Radio Sarajeva, voditelj, pa čak 1996. sam bio i direktor festivala. Zato sam i dan-danas jednako ushićen kad se u bilo kojem svojstvu nađem na Ljetnoj pozornici Ilidže – kaže penzionisani voditelj. 

Neizmjero je, navodi, sretan što je upoznao svijet autora, izvođača, muzičara, diskografa, medija..., svjedočio rađanju novih zvijezda. 

-  Znam s koliko su žara i želje dolazili, koliko je mnogima od njih ‘Ilidža’ promijenila život...Nakon jednog nastupa postajali velika imena... Ili se, nakon iznevjernih nada, zaklinjali kako više neće nikad na festival...a onda, privlačeni svjetlima koja ima samo ovaj festival, hitali sljedećeg ljeta po novu šansu... Drugovali, radovali, tugovali, pa opet veselili... Zato je ‘Ilidža’ bila i ostala najželjeniji podatak u opisima karijera ponajprije izvođača, ali i svih onih koji su bili vezani za festival. Bilo je još festivala u tadašnjoj državi, ali ovaj je bio ‘broj jedan’. Pravi praznik pjesme, druženja, ljepote ovog mjesta kod Vrela Bosne. Mjesta koje kao da je stvoreno radi pjesme i uživanja – pojašnjava Šadinlija. 

Smatra da je zbog svih razloga koje je naveo u ovom razgovoru, jako dobro i vrijedno što ‘Ilidža’ i sad postoji.

- Dobro je zato što su, nažalost, brojni mediji u BiH i okruženju ‘okrenuli leđa’ dobroj pjesmi, i narodnoj tradiciji. ‘Ganja’ se moda, koju diktiraju diskografske produkcije, a tu je malo prostora za kvalitetan stih, za muziku naslonjenu na sevdalinku, našu najljepšu pjesmu. Ovo je jedna od rijetkih prilika za nove autore, ali i za ‘starinske’ još aktuelne stvaraoce, da pokažu svoju vrijednost. Prisustvo publike i velika gledanost TV prenosa na TV Hayat, pokazuje da je to i potpuno opravdano – kaže Šadinlija. 

 Ove godine će, kako kaže, biti izvedena i pjesma za koju je on napisao stihove.

 - Zove se ‘Stiže jesen mog života’ i ima dosta autobiografskih detalja. Cijeli sam život pisao pjesme da se svide ljubiteljima, da razvesele ljude. Godine se u životu nabiraju, bilo nam više ili manje drago. Stiže jesen i u moj život i vjetrovi hladni pušu... Eto, zato sada želim, pišem i imam pjesmu za moju dušu. A nadam se i za još mnoge duše koje vole pjesmu u sevdah duhu i ruhu. Zbog svega ovog što sam rekao o Ilidži i festivalu bih mogao bez prestanka danima i noćima, ja, kao i, vjerujem, brojni ljudi slični meni i ne samo izvođači i autori, nego ponajprije oni koji vole pjesmu, govoriti.  Pa zbog njih ovaj festival najviše i vrijedi, zato s radošću čekam 1.,2. i 3. avgust i ‘Ilidžu 2019’ – zaključio je Šadinlija. 



(Amir Saletović / Foto: Arhiv)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE