VRIJEME JE DA GRADIMO NOVE TUNELE SPASA

31 jul | 20:15

Na godišnjicu probijanja Tunela spasa, jedinog puta u opkoljenom Sarajevu kojim su se prevozili hrana, oružje, bolesnici, električna energija i druge potrepštine,  razgovarali smo s ljudima koji su u najtežim momentima za grad i državu obezbijedili novu nadu i mogućnost da se preživi.



- Bio je rat, bila je velika tuga, a u tuzi i u vanrednim okolnostima, i naučno je dokazano, ljudi brže misle, a oni koji su predani ne dozvoljavaju sebi poraz - počinje priču za Hayat.ba general Rašid Zorlak, idejni tvorac tunela. 



- Situacija je bila teška. Moralo se vršiti snabdijevanje vojske i građana. Jedno od rješenja bilo je da se kopa tunel. Hvala Bogu prokopan je unatoč hiljadama problema - kaže Zorlak i prisjeća se onoga što je rekao prilikom zvaničnog otvaranja objekta D-B, koji se u ratu zvao Tunel kojeg nema. 

- Neka ovaj objekat posluži našoj veličanstvenoj pobjedi i što prije postane istorijska i muzejska vrijednost, rekao sam. Hvala dragom Bogu te moje misli izrečene 93. godine su se obistinile i ovaj objekat je postao istorijska vrijednost i posebno mi drago da je postao muzejska vrijednost. -



Dodaje da o tunelu i muzeju, koliko god da se priča, treba više jer se dešava da u Sarajevu danas žive ljudi koji ne znaju ni gdje je Tunel spasa, a to je porazno i nedopustivo zbog budućnosti u zemlji. Ona se može graditi bolja, samo ako se gradi na temeljima istine.

 - Rekao bih da smo i danas u jednoj vrsti tunela. Danas imamo opet vanrednu situaciju, političku i ekonomsku i Bošnjaci moraju tražiti i graditi neke nove tunele, novi spas za Bosnu i Hercegovinu. BiH mora imati strategiju, mora napraviti jednu preciznu trasu kojom će ići. Uz svo uvažavanje faktora međunarodne zajednice, mi moramo vidjeti da smo ugroženi i mi moramo naći način da opstanemo na ovim prostorima, a naš alat je sada obrazovanje ljudi i jačanje kulta rada, a meni se nažalost čini da se ovdje na različite načine uvodi i promovira kult nerada. Vjerujem da mladi ljudi u BiH imaju snagu da naprave dobre promjene, ali im treba podrška starijih, odgovornih, snažnija podrška akademske zajednice. Vrijeme je da se opet misli brže - naglašava Zorlak. 



Vjeruje da će Tunel spasa izučavati ljudi iz cijelog svijeta i ponosan je na njegov značaj. 

- Ja sam star čovjek. Većina kopača koji su bili sa mnom je već preselila, ali to su normalni procesi. Smatram da je važno da ljudi na ovom svijetu ostavljaju svoj trag, a ja sam zajedno s tim ljudima, kopačima  ostavio trag u istoriji Bošnjakla i u istoriji civilizacije - završava Zorlak



Među kopačima bio je Nusret Halilbašić. Kopao je s dobrinjske strane. Prijavio se dobrovoljno za taj posao. Ponosan je uvijek, na Godišnjicu probijanja tunela posebno. Kaže, ima ožiljak na čelu i čak i na njega je ponosan pa ga zove pečat. Ostao je nakon udarca u glavu na jednom dijelu tunela koji je bio nešto niži od ostatka. O tome da kopa tunel nikom nije govorio. 

- Bila je to vojna tajna. Morao sam šutjeti. Ali, mislim da je moja žena shvatila. Ja joj kažem na specijalnom sam zadatku, a ona mi odgovara, Bogami ti ko da si kopač, toliko jedeš - prisjeća se Nusret. 



Nikad, kaže, neće zaboraviti noć kad je tunel probijen, kad su se sreli sa kopačima s butmirske strane. Bilo je to nezapamćeno veselje u preteškom vremenu, prava euforija. 

- Čim se to osposobilo, vjerujte, odmah su kolica aktivirana, i krenulo je i naoružanje, i hrana, i prevozili se bolesni ljudi. Vjerujte, to je na mene ostavilo tako snažan utisak i tek sam tada vidio značaj tog tunela, u tom momentu kad je nastao taj haos, kad se počelo prelaziti tamo-amo. Mislim da nismo bili svjesni značaja tunela dok smo ga kopali - kaže Halilbašić. 



Ističe da mu je jako važno što ljudi obilaze tunel i da rado uputi turiste ako ne znaju pronaći put jer u njemu mogu vidjeti istinu, koja nikad ne smije biti zaboravljena. Na obilježavanje godišnjice probijanja tunela uvijek dođe. 



- To je za mene veliki događaj, po dva-tri dana ja sam pod utiscima, meni se vraća film i sjećanje na te događaje. Pamtim šta smo jeli i šta smo pili, o čemu smo pričali. Sjećam se kako sam se snašao, pošto je nizak tunel,  uzeo sam jedan kaiš platneni da bih olakšao vuču kolica sa zemljom kroz tunel koji je nizak, onda su i drugi to prihvatili pa sebi na sličan način olakšali", priča Nusret koji je jedan od 300 ljudi zahvaljujući kojima je Sarajevo pokazalo da je pravo "čudo otpora" i da ima građane sa nesalomivom voljom da se suprotstave nezapamćenoj opsadi i prežive.



(Elma Begović-Omerašević / Foto: Hayat)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE