VRIJEME S DJECOM - KOLIKO TREBA NAMA I NJIMA?

5 jan | 16:31

Zaposleni se roditelji često susreću s jednim velikim problemom - malo slobodnog vremena koje bi proveli sa svojom djecom. Uz sve poslovne i životne obveze, za neke je pronalazak nekoliko sati za kvalitetno druženje sa svojim podmlatkom postala prava nemoguća misija

No, nedavno objavljena studija Sveučilišta u Marylandu mogla bi ih barem malo utješiti. Naime, prema istraživačima koji su provodili tu studiju, djeci zaista ne treba mnogo roditeljske pažnje. Pogotovo nakon navršene treće godine.

Istraživači su se fokusirali na djecu od 3. do 11. godine života i otkrili kako vrijeme koje roditelji provedu s njima nema gotovo nikakav utjecaj na njihov školski uspjeh ili psihološki razvoj.

Vrijeme s djecom je nebitno?

Naime, "moderne mame" se trude tjedno provesti između 11 i 30 sati u zajedničkim aktivnostima sa svojom djecom. No, njihove mame, danas bake, provodile su značajno manje vremena s njima. Istraživači ističu kako je 1975. godine majka u prosjeku provodila tek 7 sati tjedno sa svojom djecom. I ona su odrasla u normalne ljude koji se danas živciraju jer ne stignu uskladiti poslovne i obiteljske obaveze.

Upravo taj stres koji roditelji (najčešće majke) stvaraju same sebi, zapravo negativno utječe na razvoj djeteta. Naime, zaposlene majke koje su rastrgane između posla i obitelji često su živčane, neispavane, bore se s osjećajem krivnje ili s osjećajem da su loše majke, a to se onda prenosi i na djecu.

Novinarka američkog magazina Forbes i popularna blogerica Emma Johnson na svom je primjeru pokazala koliko je zapravo studija točna.

Kao novinarka i blogerica, među rijetkima je koji mogu raditi od kuće i biti uključena u živote svoje djece. No, iako bi se moglo pomisliti da je zbog toga sretnija, ona sama ističe kako je počela "mrziti" popodnevno igranje u parku.

Naime, kako sama kaže, njena su djeca sasvim sposobna i zadovoljna ako se igraju sama ili s prijateljima i ona im na igralištu zapravo ne treba.

- No, majčinska krivnja, utemeljena na uvjerenju da moram biti uključena u njihov svaki slobodni trenutak, u kombinaciji s općom paranojom o sigurnosti djece, prisiljavaju me da ne podlegnem svojim instinktima i pustim ih same u park da se igraju, već ih nadgledam s ruba parka -, piše Emma Johnson za Forbes i dodaje kako se tijekom tog vremena trudi ne zamjerati djeci što mora stajati u parku umjesto da kod kuće odrađuje posao.


- Obično pokušam poslati nekoliko poslovnih e-mailova sa svog iPhonea i ne zamjeriti im što nisam kod kuće, gdje mogu raditi i zarađivati – baviti se aktivnostima koje donose radost i daju mi nevjerojatan osjećaj mira i sigurnosti u ime moje male obitelji -, ističe Emma Johnson, koja kao samohrana majka nema mogućnosti ostati kod kuće i brinuti se isključivo za svoju djecu.


Upravo ta činjenica da ona zarađuje kako bi svojoj obitelji osigurala sve što im je potrebno, prema studiji Sveučilišta u Marylandu je ključna za dobrobit djece.

Prema njihovom istraživanju, za djecu je važno da odrastaju u obitelji sa stabilnim prihodima, a ne toliko da su im roditelji stalno na raspolaganju.

Nije u novcima sve

No, to ne znači da novac može kupiti sretno djetinjstvo i riješiti roditelje grižnje savjesti.Istraživanje koje je provelo britanski Skipton Building Society pokazalo je kako roditelji koji mnogo rade, svoju grižnju savjesti zbog neprovođenja dovoljno vremena s djecom, "liječe" darovima i novcem.

Čak trećina ispitanih roditelja osjeća grižnju savjesti jer zbog posla ne provodi dovoljno vremena s djecom, a osjećaj je posebice izražen kod očeva koji krivnju liječe kupovinom darova.

Polovica ispitanih roditelja nedostatak vremena pokušava nadoknaditi obiteljskim odmorima i izletima, a 40 posto je priznalo da često svojoj djeci kupuje male darove kako bi im "olakšali" vrijeme bez roditelja.

Izvješće koje je objavio Unicef prije nekoliko godina, upozorilo je upravo na problem darova kod djece u Britaniji.

Tijekom istraživanja otkrili su kako roditelji u Velikoj Britaniji mnogo rade i na kraju radnog dana su "previše umorni" da bi se bavili svojom djecom. Stoga su djeca prepuštena sama sebi, a televizori i računala su postala nove dadilje.

- Dok bi djeca radije provodila vrijeme sa svojim roditeljima umjesto s hrpetinom stvari, njihovi roditelji osjećaju pritisak da nedostatak pažnje nadomjeste stvarima -, zapisala je u izvješću marketinška stručnjakinja, Dr. Agnes Nairn.


Sue Palmer, autorica knjige "Toksično djetinjstvo" za Telegraph je istaknula kako cijelo društvo uči djecu od trenutka kad su rođena, da jedino što vrijedi su stvari.

Bez grižnje savjesti, molim

Dakle, ako radite puno kako biste osigurali ugodan život svojoj obitelji, nije dobro. Ako provodite previše vremena s djecom, nije dobro.

Brojne studije ističu kako je važno vrijeme koje se provodi s djecom provoditi kvalitetno – u aktivnostima koje ih uče kako se ponašati u društvu, ali i koje im daju mogućnost da izraze svoje želje i potrebe.

Stoga, kad sljedeći put kažete djetetu da ne možete s njim u park jer imate rokove na poslu, nemojte mu kupiti igračku kako bi mu se odužili. Radije ga pustite samoga u park ili dogovorite s njim odlazak u park kad ste oboje slobodni.

I bez grižnje savjesti, molim!



(Martina ČIzmić, Women in Adria/Hayat/Foto: Ilustracija)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE



KOMENTARI