URBANE BAŠTE: ZAŠTO JE VAŽNO DA IH IMAMO

17 feb | 18:31


Provodimo život u stalnoj žurbi, rokovima koje moramo ispuniti, saobraćajnoj gužvi i pod stalnim smo stresom. Da bi se odupro takvom tempu života čovjeku je potrebna oaza mira, a urbani vrtovi su idealno rješenje.

Osim što će urbana bašta biti mjesto za opuštanje ona će vam donijeti i niz dobrobiti. Boraveći u svojoj urbanoj bašti bićete u pokretu na otvorenom, a obogatićete svoj jelovnik svježe ubranim povrćem. Osim povrća u bašti možete uzgajati i voće kao što su jagode, zatim začinsko i ljekovito bilje, cvijeće. Bitno je u samom startu da se opredjelite za zdravo baštovanstvo bez upotrebe hemije. Bašta će poboljšati vaše zdravlje, konzumiraćete svježe uzgojene poljoprivredne proizvode, upoznaćete druge baštovane, a ni finansijska strana nije zanemarljiva, piše Ranka Vojnović, diplomirana inžinjerka poljoprivrede, prenosi Kućica.

U svakom gradu postoje parcele na kojima se mogu organizovati urbane bašte. U svijetu je to postala praksa dok se kod nas ljudi tek počinju interesovati za takav vid provođenja slobodnog vremena. Vlasnici kuća sa dvorištem su u prednosti. Oni svoje dvorište, ma kako malo bilo, mogu iskoristiti za gajenje baštenskih kultura.

Urbanim baštovastvom se možete baviti i kada nemate baštu već raspolažete terasom, balkonom ili samo prstorom na prozorskoj dasci. Sve se može iskoristiti za gajenje biljaka. Zašto da ne gajite povrće, jagode i svježe ih uberete?

Ne odustajte ni kada je vaša terasa ili dvorište u sjeni. Mnoge povrtne kulture podnose gajenje u sjeni. Blitva, salate i korjenasto povrće rastu i u sjeni, dovoljno im je tek nekoliko sati Sunca.

U urbanoj bašti možete gajiti sve što je potrebno domaćinstvu. Već na bašti površine od 50m² možemo zadovoljiti potrebe porodice za osnovnim povrtarskim kulturama kao što su paradajz, paprika, mrkva, peršun.

Gredica bez kopanja

Nije potrebno mnogo rada da bi napravili vlastitu oazu. Povrće se može gajiti na gredicama bez kopanja i prevrtanja zemlje. Ovakve gredice možete napraviti na malom prostoru sa okvirom ili bez. Okvir će spriječiti osipanje gredice i može se napraviti od daske, cigle. Ne koristite daske koje su bojene, šperploču od namještaja, jer sadrže mnogo štetnih materija. Cigle i kamen su poželjnije za okvire, jer se u staro drvo vole naseliti mravi i druge štetočine.

Širina gredice treba biti najviše 120cm kako bi se biljkama na gredici moglo prići sa obe strane. Dužina gredice je proizvoljna, a dovoljna je 3 do 4m. Visina gredice treba da je najmanje 15cm. Na dno gredice stavlja se karton ili sloj papira i dobro se zalije vodom.

Karton ili papir će zaustaviti rast korova. Na karton se mogu složiti usitnjeno granje, sloj slame ili sijena koje ne sarži sjeme trava ili opalo lišće. Na to dolazi sloj zemlje, a može se dodati i kompost u smjesi sa zemljom. Nakon 10 dana, kada se slegne gredica, možemo posaditi prve biljke.

Na ovakve gredice možemo postaviti lukove, preko njih prebaciti foliju i dobićemo mali plastenik. Održavanje gredica je jednostavno. Nema oranja, frezanja, a svake godine na gredice možemo dodati kompost od otpada iz bašte ili stajnjak kako bi pođubrili gradicu. Tokom sezone gredica se malčira i redovno se zalijevaju biljke.

Prednost gredica bez kopanja je: što je laka za održavanje, nema potrebe za mehanizacijom i teškim fizičkim radom, pristupačna je sa svih strana, bolje je drenirana, u mini plastenicima na gredicama ranija je sjetva ili sadnja povrća, lako je održavanje posađenih biljaka, lakše je zalijevanje biljaka, lakše je provođenje zaštite biljaka.

Mješovita sadnja

Mješovitom sadnjom povrća, cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja doprinjećete zdravlju povrća, a vi ćete uvijek pronaći nešto za ubrati. Dajte prednosti starim i eko sortama koje su otpornije na biljne bolesti i ukusnije.

Od cvijeća neka se u vašoj bašti obavezno nađu neven i kadifica. Oni iz tla tjeraju nematode koje uništavaju korijen gajenom povrću. Pored nevena korisni u vrtu su bosiljak, kamilica, menta, dragoljub, bijeli luk, kopriva, borač. Sve ove biljke će zaštiti vaše povrće i jagode od pojave bolesti i napada štetočina, a od njih možete napraviti pripravke kojima ćete tretirati svoje povrće.

*Tekstove Ranke Vojnović, diplomirane inžinjerke poljoprivrede možete čitati i na njenom blogu.



(Hayat/Foto: Ilustracija)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE



KOMENTARI