EVO KAKO IZGLEDA BOSANSKO SELO U TURSKOJ

19 mar | 23:00

Danas u Turskoj postoje hiljade autentičnih naselja, sela u kojima žive isključivo Bošnjaci, u kojima se i danas, više od 100 godina nakon njihovog dolaska, govori bosanski jezik. Çataltepe (Čataltepe) u provinciji Çanakkale (Čanakale) je jedno takvo mjesto i u njemu je boravila naša ekipa.

U Turskoj živi nekoliko miliona Bošnjaka. Procjene su različite, ali prema svakoj više je Bošnjaka u Turskoj nego ih danas živi u Bosni i Hercegovini. Raspad Osmanskog carstva i dolazak Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu ključni je događaj za sve njih. Upravo su tada mnogi Bošnjaci krenuli put Turske. Naselili su se u sve njene krajeve.

Adet je biti dobar domaćin



Uobičajene aktivnosti i svakodnevne obaveze u Çataltepeu su zaustavljene na jedan dan. Sve je podređeno Bosni, a iz Bosne su stigli gosti. Adet je biti dobar domaćin, tako su ih naučili njihovi preci, njihovi djedovi, govore nam. A kad se dočekuju svoji to je za njih puno više od običaja. Postavljena je sofra. Na njoj pita, bosanska pita, takvu Turci ne prave. Lica im ozarena jer gosti prazne tanjire...

Dok ispijamo kahve i čaj pričaju svoje priče. Preci jednih su došli iz Krajine, drugih iz Hercegovine, ima i onih čiji su djedovi iz Sarajeva... Bašići, Ramići, Zulići... Mnogi po dolasku nisu preživjeli historijsku bitku na Canakkaleu, na Galipolju. Prema dostupnim podacima u toj ključnoj bitci za današnju modernu Tursku živote je položilo oko 16.000 Bošnjaka. Među njima i mnogi najbliži rođaci i djedovi današnjih stanovnika Çataltepea i drugih sela koje naseljavaju Bošnjaci u provinciji Çanakkale.

Granice koje ljudi crtaju nisu granice naših srca



Iako su njihovi preci otišli iz Bosne, Bosna u njima živi. Svi su rođeni u Turskoj, u Turskoj žive, ali Bosna im je u srcu, kažu. Sanjaju je. Čuvaju je u jeziku. U Običajima. Čuvaju je prenoseći priče svojih predaka. I čuvaju je u pjesmama. Dok nam pjevaju, tekstove ne prepoznajemo, samo melos sevdaha, koji ih, što više pjevaju sve više obuzima...

- Čuvamo našu tradiciju, iako naša djeca manje znaju od nas. Uglavnom pričamo na turskom, ali govorimo i na bosanskom jeziku. Želimo da djeca uče i bosanski jezik - priča Ergun Erkap, po precima Elkasović iz bužimskog sela Lubarda.


Sve goste iz Bosne rado dočekuju, a u Bosnu idu kad god im se ukaže prilika. Najčešće odlaze u Srebrenicu. Teško im je, kažu, pričati o vezama s Bosnom jer, kako kažu, oni i Bosna, oni i svi drugi Bošnjaci su jedno. Slično govore i oni koji ih predstavljaju u vlasti, ali i većina drugih Turaka. Za Ayhana Gidera, zastupnika AK partije u Parlamentu Turske, Mostar i Sarajevo isto su što i Istanbul i Ankara.

- Za mene su zaista isto. Zato ne volim govoriti o vezama, jer mi smo jedno. One granice koje ljudi crtaju nisu granice naših srca - kaže Gider.


Ni za Bošnjake Çataltepea između njih i Bosne nema granica. Zato će, kažu, nastaviti živjeti kako se nekoć u Bosni živjelo, nastavit će pričati i pjevati o Bosni. I dalje će sanjati svoju Bosnu.

Priču iz Çataltepea uskoro gledajte u Vijestima u 7.

(Senad Omerašević, Hayat)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE



KOMENTARI