DJECA I SLOBODNE AKTIVNOSTI: KOLIKO JE PREVIŠE?

13 sep | 12:43


Kako pretežno radim s djecom školske dobi, tako uglavnom imam i saznanja o njihovim aktivnostima kojima im je ispunjen dan.



Nerijetko se dogodi da mi u savjetovanje dolaze djeca perfekcionisti čiji je dnevni raspored, usudila bih se reći, često puta naporniji i od većine odraslih. Naime, ja kao odrasla osoba kada završim s poslom uglavnom se trudim ostatak dana provesti u miru: s obitelji, prijateljima, bez nekih velikih obaveza piše Kristina Bačkonja, dipl. psiholog na portalu Ordinacija.

No, za „moju“ djecu nakon završenog radnog vremena (škole), obaveze tu ne prestaju: slijedi jedna aktivnost, pa druga, pa pisanje zadaće i učenje, sve dok navečer prilično iscrpljeni ne padnu u krevet. Pred kraj školske godine zna se dogoditi da odspavaju samo nakoliko sati prije škole – testova je puno, vremena uvijek premalo (posebno u kombinaciji s izvanškolskim aktivnostima) a ako žele zadržati dobre ocjene bez da pate njihove izvanškolske aktivnosti, tempo je prilično zahtjevan.

Jesu li djeca i prije imala toliko aktivnosti ili su se stvari unazad xy godina promijenile?Ako se prisjetim svojih dječjih dana moram priznati da je situacija ipak bila malo drugačija. I sama sam išla na izvanškolske aktivnosti no one su uglavnom bile u sklopu škole i unutar kvarta. Ne sjećam se da sam navečer mrtva umorna od silnih aktivnosti padala u krevet. Uvijek je bilo vremena za uživanje u aktivnostima i igri. U srednjoj školi stvari su bile zahtjevnije, no i dalje je bilo dovoljno vremena. Izuzeci su bile moje prijateljice koje su paralelno pohađale glazbenu školu – no to je sasvim očekivano budući da se ipak radilo o dvije škole.

Ne sjećam se da je itko od nas svaki tjedan pored škole imao još gotovo pola jednog radnog vremena izvannastavnih aktivnosti.

Danas mnoga djeca već od najranije dobi (pa čak i vrtića) nakon dana provedenog u vrtiću/školi s roditeljima ostatak dana provedu u autu dok ih oni voze s jedne aktivnosti na drugu. Francuski, engleski, ples, balet, zbor, klavir, plivanje... Aktivnosti je mnogo a dan ima samo 24 sata.

Zašto je važno podržavati interese djece, pa čak i ako se vama ne sviđaju?

Nisam od stručnjaka koji vole „soliti pamet“ roditeljima

Činjenica je da današnji način života i njegovi zahtjevi nose velike pritiske na djecu. Od rane dobi ih se pritišće da moraju biti odlikaši, nameće im se kompetitivnost. Danas zaista samo s peticama možeš upisati dobre škole, a bez dodatnih aktivnosti si samo „običan“ a ujedno i crna ovca jer tko još danas ide samo na aktivnosti unutar škole. I stoga nije neobično da ni roditelji više ne znaju što bi ili ne bi bilo dobro za njihovo dijete.

Slušajte potrebe djeteta

Jedini univerzalni savjet koji mogu dati roditeljima jest da slušaju potrebe djeteta: sami najbolje znate svoje dijete i njegove potrebe i najbolji savjet dobit ćete upravo od djeteta. Osluškujte koji su njegovi interesi – ako dijete ima sluha, po cijeli dan pjeva i pjevanje mu je zaista gušt, predložite mu zbor. Ako je dijete aktivno, voli trčati ali i druženje s drugom djecom – upišite ga na nogomet. Malog aktivca nemojte zarobiti na privatnim satima iz francuskog jezika jer je to „in“ i jer bi mu moglo jednog dana koristiti u životu.

10 odličnih ideja za uređenje soba za školarce

Postoje djeca koja će sama iskazati želju da ih se upiše na neku aktivnost, a postoje i ona koju će trebati malo pogurati. Za ove koji sami iskazuju želju za aktivnostima trebate jedino pripaziti da ne odustaju olako od svih aktivnosti koje upišu. S njima se možete dogovoriti da aktivnosti može mijenjati nakon polugodišta – na taj način omogućujete im raznolikost, ali ih ujedno učite i upornosti. Nadalje, s djecom koju treba pogurati u aktivnosti ne znači forsirati ih na nešto što ne žele (primjerice aktivno dijete sklono sportu upisati na sate francuskog jezika): već pogurati u smislu da dijete zbog svojih osobina ličnosti (uglavnom introverzije) neće oduševljeno pristati na nove ljude, na promjene čak ni kada mu se neka aktivnost sviđa. Pogurati na način da mu budete podrška, imate razumijevanja da mu treba vremena da se prilagodi ali da ga ujedno i ohrabrujete da to može. Ako se dijete s vremenom opusti i vidite da uživa u novoj aktivnosti, odradili ste svoj posao. Ako unatoč proteku vremena dijete koje ste pogurali i dalje ne želi ići na tu aktivnost – nemojte forsirati. Ispravan odgovor uvijek leži u djetetu.

Imajte na umu da ne moraju sva djeca upisati gimnaziju i ne mora vas biti sram ako vaše dijete pokazuje sklonost za primjerice frizersku školu a ne klasičnu gimnaziju.

Ako dijete želi biti frizer i ne pokazuje nikakav interes za glazbu – jesu li onda sati klavira zaista neophodni? Nijedno zanimanje nije manje vrijedno: liječnik nije iznad spremačice, pravnik nije važniji od frizera. Svaki posao je jednako važan – naravno da nije ista razina odgovornosti kirurga i kontrolora karata – no to ne znači da je jedan čovjek sa svojim zanimanjem važniji i vredniji od drugog. Ako stanemo na loptu s vlastitim ambicijama, usmjerimo se na ono što je za naše dijete dobro, usmjerimo se na njegove interese, potrebe i želje, tada smo na dobrom putu da ne preopteretimo djecu sa slobodnim aktivnostima koje „zvuče dobro“ i koje bi jednog dana mogle „biti korisne“. Slobodne aktivnosti su tu da djeca uživaju, da rade ono što vole a u konačnici je to i jako dobar temelj za izbor budućeg zanimanja. Jer vjerujem da je svim roditeljima cilj da njihovo dijete bude sretno, da radi posao koji voli i da u slobodno vrijeme uživa u aktivnostima koje ga vesele – zar ne?





(Hayat/Foto: Ilustracija, MarKus Spiske, Unsplash)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE



KOMENTARI