Sutra se u SAD-u održavaju predsjednički izbori. Žestoki rivali Kamala Harris i Donald Trump ulaze u posljednje sate najdramatičnije i najpolariziranije utrke za Bijelu kuću u savremenoj historiji.
Kampanja je bila bezobzirna i oštra, Donald Trump nije birao riječi kada je govorio o svojoj protukandidatkinji koja je u kampanju dovela sve moguće zvijezde kako Trump ne bi po drugi put postao predsjednik.
"Izgleda kao bacanje novčića", rekao je profesor politologije na čikaškom sveučilištu John Mark Hansen za AFP komentirajući predsjedničke izbore.
Duboko podijeljene, Sjedinjene Američke Države će u oba slučaja ispisati historiju: bilo biranjem prve predsjednice ili osuđenog prijestupnika. Izbor odražava bitno različite vizije koje nude Harris, prva crna potpredsjednica i milijarder Trump.
Od radosti do fašista
Kampanja je bila duga i iscrpljujuća, s nepredviđenim obratima.
Harris je neočekivano zamijenila predsjednika Joe Bidena na glasačkom listiću u julu, isprva u kampanji ističući radost zbog novih demokratskih promjena koje slijede, no otada se preusmjerila na Trumpa kao "fašista" koji ugrožava demokraciju i ženska reproduktivna prava.
Ključna poruka njezine cijele kampanje bila je da Trump predstavlja egzistencijalnu prijetnju američkoj demokratiji.
Njezine završne poruke prije izbora bile su usredotočene i na podsjetnik zašto Trumpu građani nisu povjerili drugi mandat, a Trumpa je predstavljala kao čovjeka koji izaziva duboke podjele.
Za njega govori da ga motivira osveta i da je koristio predsjedničku moć za osobnu korist te kako bi se obračunao sa svojim političkim neprijateljima.
Trumpova retorika
Trumpova retorika u kampanji bila je uglavnom raspirivanje mržnje prema migrantima, dok su govori na skupovima ocijenjeni kao demagoški.
Republikanac je iz dana u dan intenzivirao svoju ekstremnu retoriku, a njegov desničarski bazen birača dodatno je mobiliziran činjenicom da je Trump tokom ljeta preživio dva pokušaja atentata.
No, postavlja se pitanje hoće li se Trumpove ekstremne poruke pokazati previše kontroverznima da bi privukle neodlučne birače, ili će privući dovoljno svojih pristaša kako bi nadoknadio podršku koju je možda izgubio u prethodnim izborima?
Sedam država
Kao i uvijek, sedam ključnih saveznih država, takozvanih "swing states" bit će presudne. To su: Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Sjeverna Karolina, Wisconsin i Pennsylvania.
Najtješnja američka predsjednička utrka u nekoliko desetljeća zavisi o tome ko će pridobiti mali broj preostalih neodlučnih birača i ko će uvjeriti svoje pristaše da izađu na izbore.
Analitičari tvrde da je kampanja Kamale Harris imala "bolji rad na terenu" i više novca, no da Trump "vjerovatno i dalje ima koristi" od toga što elektorski sistem pogoduje republikancima. Ipak, rezultati izbora i dalje su neizvjesni.
Ko će na čelo Amerike? Na portalu Hayat.ba sutra tokom cijelog dana pratite uživo ishod američkih izbora!