Usvajanje izmjena i dopuna Zakona o strancima u Republici Hrvatskoj označava prvi ozbiljan institucionalni pokušaj jedne države članice Evropske unije da djelimično prilagodi svoj migracioni i boravišni režim specifičnostima sektora transporta i logistike.
Ovaj sektor se već godinama nalazi pod nezapamćenim pritiskom uslijed restriktivnog evropskog pravila boravka "90/180", kao i uvođenja novog sistema ulaza i izlaza (EES).

Velibor Peulić, koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH", potvrdio je za Nezavisne novine da se najvažnija novina u hrvatskom zakonodavstvu odnosi na mogućnost izdavanja dugoročnih viza i regulisanje boravišnog statusa za profesionalne vozače iz trećih zemalja, među kojima su i vozači iz Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, ove izmjene prevoznicima i vozačima donose niz konkretnih benefita, uključujući znatno jednostavnije procedure angažovanja radne snage u Hrvatskoj, smanjenje administrativnih barijera u međunarodnom drumskom transportu, te veću pravnu sigurnost. Ključni mehanizam podrške ogleda se u uvođenju vize D i drugih modela privremenog boravka, što bi trebalo osigurati stabilnije funkcionisanje lanaca snabdijevanja.

Ipak, domaći stručnjaci upozoravaju da evorforija nije opravdana i da je potrebno precizno sagledati limite novih zakonskih rješenja.

Izmjene hrvatskog Zakona o strancima ne ukidaju automatski evropsko pravilo 90/180 na nivou cijelog šengen prostora. To praktično znači da Hrvatska može regulisati boravak i rad isključivo na svojoj teritoriji, pojasnio je Peulić za Nezavisne novine, dodajući da ostale države članice Šengena i dalje striktno primjenjuju zajednička restriktivna pravila.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

To u praksi znači da za vozače iz BiH koji obavljaju međunarodne ture prema Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i drugim zapadnoevropskim destinacijama, problem evidencije boravka i dalje ostaje otvoren. Zbog toga se ovaj potez Zagreba posmatra tek kao važan prvi korak, ali nikako kao konačno rješenje sistemske krize.
Predstavnici sektora logistike i transporta već duže vrijeme apeluju na donosioce odluka, naglašavajući da se profesionalni vozači ne smiju tretirati na isti način kao turisti ili kratkoročni migranti. Međunarodni transport, kako ističu, predstavlja stratešku infrastrukturu kompletne evropske ekonomije.

U narednom periodu bh. prevoznici očekuju dodatna pojašnjenja samih provedbenih procedura, posebno u svjetlu primjene EES sistema unutar Šengena. Konačni cilj domaće transportne zajednice ostaje nepromijenjen – nastavak diplomatskih i institucionalnih pritisaka prema Evropskoj komisiji i institucijama BiH kako bi se uspostavio poseban, trajni evropski režim mobilnosti za profesionalne vozače.