U prvih pet mjeseci ove godine u Federaciji Bosne i Hercegovine prikupljeno je 3,67 milijardi konvertibilnih maraka javnih prihoda, pokazuju podaci Porezne uprave FBiH. Iako je riječ o značajnom iznosu, statistike ukazuju na pad u odnosu na isti period prošle godine.

Naime, od januara do maja 2026. godine naplaćeno je 3,67 milijardi KM javnih prihoda, dok je u istom periodu 2025. godine prikupljeno 3,73 milijarde KM. To predstavlja smanjenje od gotovo 58,6 miliona KM, odnosno 1,57 posto.

Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da podaci, uprkos padu prihoda, pokazuju koliko velika sredstva građani i privrednici izdvajaju kroz poreze i doprinose.

Iako je riječ o padu prihoda, govori nam koliko ogromna sredstva građani i privrednici, odnosno poreski obveznici, daju vlastima, a koliko malo ili nimalo se njima ponovo vraća. Kada vidimo ove milijarde, čovjek bi rekao da se Bosna i Hercegovina može izuzetno dobro razvijati, da penzije mogu biti visoke, da javne usluge mogu biti na visokom nivou i da nema potrebe za dodatnim zaduživanjem. Međutim, vlasti se i dalje zadužuju. To pokazuje da novca ima mnogo, ali da se ne koristi na pravi način. Kada je riječ o konkretnom slučaju, negativan trend je što se prihodi smanjuju, a uz inflaciju znamo da je njihova vrijednost još manja – rekao je Gavran.

Sličnog je mišljenja i ekonomski analitičar Admir Čavalić, koji upozorava na posljedice ekonomskih politika koje, prema njegovim riječima, usporavaju privredne aktivnosti.

Niz loših ekonomskih odluka u vezi s dodatnim regulacijama, zabranama rada i drugim barijerama za privredna društva dugoročno vodi usporavanju ekonomske aktivnosti. Cijenu toga na kraju plaćaju svi – i poreski obveznici, i učesnici na tržištu, ali i korisnici velikih sistema socijalne zaštite – kazao je Čavalić.

Pad se bilježi i kod ukupno naplaćenih doprinosa, koji su iznosili 2,45 milijardi KM, što je za gotovo 109 miliona KM manje nego u istom periodu prošle godine. Najveće smanjenje evidentirano je kod doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, gdje je naplata pala sa 1,43 milijarde na 1,33 milijarde KM. To znači da je po ovom osnovu prikupljeno oko 93,3 miliona KM manje nego godinu ranije.

Gavran smatra da je riječ o posljedici loših ekonomskih politika i izostanka sveobuhvatne fiskalne reforme.

Umjesto fiskalne reforme koja bi povećala primanja radnika i smanjila opterećenja poslodavcima, provođene su populističke mjere. Prvo je došlo do značajnog povećanja minimalnih plata, što je automatski povećalo javne prihode, ali je potom uslijedio gubitak radnih mjesta, zabrana rada nedjeljom i niz drugih poteza koji su imali negativne posljedice. Smanjenje doprinosa vratilo je poslodavcima dio povećanih troškova, ali nije omogućilo rast zaposlenosti. Danas imamo manje radnika nego kada su ove mjere počele – naveo je Gavran.

Čavalić ističe da je pad prihoda od doprinosa bio očekivan nakon što je prošle godine u Federaciji BiH smanjena zbirna stopa doprinosa za 5,5 posto.


Sada je potrebno provesti druge ekonomske politike koje će dinamizirati tržište rada i kroz povećanje broja zaposlenih nadoknaditi taj gubitak. Nažalost, do toga nije došlo. Zbog stagnacije na tržištu rada, pa čak i pada broja zaposlenih u odnosu na ranije godine, prihodovna strana budžeta slabi. Kao odgovor na to, pribjegava se novim zaduženjima. Ove godine riječ je o više od dvije milijarde KM, a taj trend će se nastaviti bez obzira na to ko bude vodio Federaciju – upozorio je Čavalić.

Sagovornici ocjenjuju da dodatna zaduženja mogu kratkoročno ublažiti budžetske probleme, ali dugoročno stvaraju novi teret. Kako navode, sveobuhvatna fiskalna reforma mogla bi doprinijeti poboljšanju stanja, ali rast javnog duga istovremeno smanjuje prostor za buduće ekonomske poteze, jer će značajan dio sredstava biti usmjeren na otplatu kredita.