Kako prepoznati da naša 'glad za slatkim' ili 'stalni umor' nisu trenutna stanja nego prvi simptomi bolesti i na koji se način trebaju prevenirati i pratiti, razgovarali smo u ovosedmičnom izdanju emisije 'Anatomija života' s doktoricom Aminom Šetom, specijalisticom interne medicine, dijabetologinjom i nutricionistkinjom:
Često mi pacijenti u razgovoru kažu da jedu isto kao i prije, ili čak jedu i manje, ali se tijelo deblja. To nas, onda, dovodi do toga da nisu samo kalorije ključne, nego se radi i o mogućim hormonalnim promjenama. Ključna dilema je kako naše tijelo reaguje na hranu – skladišti li je ili je koristi kao energiju. U slučajevima inzulinske rezistencije tijelo skladišti tu energiju u trbuh, visceralnu mast i oko organa. Opasnost te masti je u tome što ne mijenja samo naš izgled, nego i naše zdravlje. Jedan od simptoma te inzulinske rezistencije je i da usprkos trudu, dijetama i vježbanju pacijent ne uspijeva ukloniti višak kilaže i nakupljenu mast. To je trenutak kada moramo uraditi potrebne nalaze kako bismo saznali koji je razlog u pitanju za takvo stanje jer to, onda, prestaje biti samo manjak ili višak kalorija, naglašava doktorica Šeta i dodaje:
U emisiji „Anatomija života“ razgovarat ćemo o najsavremenijim metodama hirurgije srca, koja se sve češće i sve uspješnije rješava minimalnim invazivnim operativnim pristupom uz pomoć robotike. O prednostima i značaju koji je pacijentima donio ovaj veliki iskorak razgovaramo s prof. dr. Mustafom Serkanom Durduom, specijalistom kardiovaskularne hirurgije Memorial Goztepe bolnice.
Tokom posljednjih 15–20 godina, sa značajnim tehnološkim iskorakom, uključujući i razvoj robotike, i mi smo počeli koristiti te mogućnosti. Poznato je da je operacija srca vjerovatno najveća operacija koju čovjek može doživjeti tokom života. Zato nam je važno da proizvodimo što manje štete za ukupan organizam. U tom smislu ova minimalno invazivna i robotska hirurgija mnogo nam je pomogla. Robotska hirurgija nam omogućava da sigurnije radimo s pacijentima koji bi bili visokorizični ukoliko bi se primjenjivala otvorena metoda. Koliko je to važno, govori i podatak da danas operišemo do 90% operacija srca upravo ovom metodom koju možemo primijeniti na ljude neovisno o njihovim godinama, od djece do onih koji imaju i 90 godina“, ponosno potvrđuje važnost minimalno invazivne robotske hirurgije prof. Durdu.
Utjecaj svjetlosti i osvjetljenja na apetit i unos hrane bila je tema koju je s posebnom pažnjom obradio profesor Midhat Jašić, koji skreće pažnju na važnost prirodnog svjetla u našoj ishrani:
Ono što je dobro prepoznato kroz povijest ljudske civilizacije jeste da su ljudi noću spavali, a danju bi se bavili ostalim životnim aktivnostima, što ima veze s našim ukupnim hormonalnim statusom, što ima direktne veze s našom prehranom, izborom hrane i količinom koju konzumiramo. Kortizol, koji je hormon stresa i koji može dugoročno utjecati na kvalitet našeg zdravlja, na manjem je nivou tokom dnevnog svjetla. Druga dva hormona koja su također važna jesu serotonin i melatonin. Prvi smanjuje unos hrane, a drugi, melatonin, koji se oslobađa noću nakon što sklopimo oči, 'isključuje glad’
I ove subote vam dajemo pregršt važnih i veoma edukativnih informacija i savjeta za vaše zdravlje zbog kojih svakako trebate biti uz 'Anatomiju života'.