Jedna od njih, prema zvaničnim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, jeste i depresija kao drugi najveći medicinski problem savremenog svijeta. Šta je depresija, kako utječe na našu svakodnevnicu, kako tumačiti činjenicu da smo, usprkos svim modernim tehnologijama koje nas povezuju u realnom vremenu, sve više sami i kako utjecati na vlastiti mir i sigurnost, samo su neka od pitanja za ovosedmično izdanje emisije 'Anatomija života', koju ne smijete propustiti. O depresiji, anksioznosti, strahu kao temelju mentalnih bolesti razgovaramo s doktorom Alemom Ćesirom, specijalistom psihijatrije, koji na početku ističe koliko je značajan korak napravila iskorak u ovom polju:

Nesumnjivo je da je 21. vijek već sada označen kao vijek značajnog iskoraka u polju psihijatrije, a posebno psihijatrijskih tehnika i ukupnog psihijatrijskog rada, koji je u svijetu sve popularniji. Svjesni ste različitih metoda i preporuka za rad na sebi i, pored svih drugih velikih iskoraka medicine u različitim poljima, iskoraci u psihijatriji mogu se smatrati najznačajnijim zbog novih načina pristupa pacijentima koji imaju različite duševne tegobe, naglašava doktor Ćesir, dodajući da je Sigmund Frojd sa svojim pristupom, ustvari, otkrio 'jedan novi kontinent':
Ljudski um i ljudska psiha bi se zaista mogli u medicini tretirati kao otkriće novog kontinenta, a Frojd je svojim radom postavio temelje svih narednih, još detaljnijih pristupa pacijentima. Danas, suštinski, psihoterapija podrazumijeva jedan ozbiljan i čvrst terapijski savez između psihoterapeuta s jedne i klijenta, odnosno pacijenta, s druge strane strane, a cilj tog saveza je rješavanje psihološkog problema koji imamo, što postižemo zajedničkim prolaskom jednog puta tokom kojeg pacijent upoznaje sam sebe. U tom procesu ne koristimo farmakološke metode, ukoliko se ne radi o nekim složenijim problemima, naglašava suštinu psihoterapije doktor Ćesir.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Posebnu pažnju tokom emisije posvetit ćemo i depresiji, koja je sve češća i sve vidljivija u našem društvu i značaju koji u tome ima naše transgeneracijsko sjećanje, kao i činjenici da smo posljednjih 150 godina generacijski živjeli uvijek u vrlo turbulentnim vremenima, zbog čega osjećamo veliki strah i neizvjesnost.

Pogledajte ovaj razgovor kako biste saznali važne detalje o spoznaji sebe kao načina rješavanja stvari, te kako prepoznati simptome koji mogu značiti depresivno stanje koje se treba tretirati uz stručnu doktorsku pomoć.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

U redovnoj rubrici naš emeritus Midhat Jašić govori o manje svjesnoj vezi između muzike i našeg apetita. Kako i koliko muzika utječe na našu ishranu, ali i količinu hrane koju unosimo? Postoji li preporučena muzika koju treba slušati prilikom obroka? Ove i druge vrlo edukativne i interesantne odgovore saznat ćete ukoliko ove subote, 23. 5. 2026, budete uz „Anatomiju života“.