Kao sarajevski đak, kojeg je prije skoro tri decenije život odveo u Ameriku, profesor Arnautović je još uvijek i srcem i djelom posvećen napretku Bosne i Hercegovine, njene medicine i ukupnog znanja, pa ne propušta priliku da u naš glavni grad dovede neke od svojih najboljih svjetskih kolega, ali i da pruži priliku mladim bosanskohercegovačkim ljekarima da u susretu sa svjetskim autoritetima uče, ali i prezentiraju svoja znanja.

U razgovoru s našom Dalilom Omerović u emisiji 'Anatomija života' posebno ističe svoju vezu sa Sarajevom, ali i izuzetno gostoprimstvo i oduševljenje koje ostavlja na svakog od njegovih i naših gostiju, koje profesor pozove kao predsjednik svjetske federacije neuroloških društava:

Moji otac i majka bili su na neki način vezani uz medicinu. Otac moj bio je profesor na Veterinarskom fakultetu i dekan tog fakulteta, a majka mi je bila farmaceut. Ja sam svoje obrazovanje, uključujući i Medicinski fakultet, završio u Sarajevu, a potom sam sticajem okolnosti otišao u SAD, ali svake godine dolazim kad god mogu – obično tri do četiri puta godišnje u Sarajevo.

Moram reći i da sam jedan od osnivača BHAAAS-a, zajedno s profesorom Mirsadom Hadžikadunićem, i unutar toga postoji cijeli niz disciplina, a ja se bavim neurohirurgijom. Sada već neko vrijeme vodim svjetsku neurohirurgiju, a kroz BHAAAS organizujem dolazak svojih kolega iz svijeta, i oni svi izuzetno vole Sarajevo. Dođu kolege iz Južne Amerike, Afrike, Azije, a neki dan mi je jedan drag kolega, jedan od najboljih neurohirurga svijeta, rekao: ‘Znaš, puno sam čuo o Sarajevu pa sam i znao ponešto. Ali kad dođeš, kad ovo sve vidiš, osjetiš i probaš – to je zaista fascinantno, sa zadovoljstvom napominje profesor Arnautović.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

S ponosom o svojoj domovini govori predsjednik Svjetskog udruženja neurohirurga, profesor Arnautović, koji potom potvrđuje i da su naši doktori u toj disciplini izuzetni:

U Bosni i Hercegovini danas postoji šest neurohirurških centara – Sarajevo, Zenica, Tuzla, Mostar, Banja Luka, i jedan odjel u Foči, koji još nisam posjetio, ali ove ostale dobro poznajem. Mislim da imamo vrlo dobre mlade neurohirurge, srednje životne dobi, koji su se školovali u inostranstvu, posebno za bolesti mozga, iako se u posljednje vrijeme sve više bave i kičmom.

Naravno, uvijek je potrebno još edukacije i treninga, ali što se tiče područja Balkana, odnosno bivše Jugoslavije, mislim da su naši hirurzi, ako ne najbolji, onda svakako među najboljima. Naša neurohirurgija je u vrhu Balkana, ponosno ističe nekadašnji sarajevski đak, a danas predsjednik Svjetskog udruženja neurohirurga, profesor Arnautović.

Profesor je, osim emotivnih ocjena o stanju naše medicine i vještini naših neurohirurga, za gledaoce dao i nekoliko ključnih savjeta i preporuka kako mozak i kičmu što duže održati zdravima:

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Prva preporuka je održavanje zdrave tjelesne težine. Ako ste pretili i imate višak kilograma, to je kao da stalno nosite dodatni teret na leđima – to opterećava kičmu i može dovesti do diskus hernije ili čak kompresivnih fraktura.

Druga preporuka su vježbe – svi bi ljudi trebali redovno hodati i raditi vježbe koje će ojačati mišiće uz kičmu. U posebnom riziku su žene starije od 50 godina, jer je osteoporoza vrlo česta, pa se preporučuje uzimanje suplementacije kalcijem, a u slučaju osteoporoze treba je tretirati propisanim lijekovima.

Također je vrlo važno izbjegavati pušenje, jer ono negativno utiče i na kičmu i na mozak, a naravno treba izbjegavati i alkohol i sve drogre i druge štetne supstance, savjetuje profesor Arnautović.

Neizostavno pogledajte današnje izdanje emisije 'Anatomija života' i poslušajte i druge važne i korisne savjete jednog od najboljih svjetskih stručnjaka za bolesti mozga i kičme, profesora Kenana Arnautovića.