Prema pisanju lista Wiener Zeitung, režim Milorada Dodika već godinama provodi politiku usmjerenu na razdvajanje i odcjepljenje RS od Bosne i Hercegovine. Sličnu politiku vodi i Dragan Čović s HDZ-om BiH, nastavljajući ciljeve iz ratnog perioda kroz zagovaranje promjena izbornog zakona koje se temelje na etničko-nacionalističkim principima.
Bosna i Hercegovina često je predmet izvještavanja medija u zemljama njemačkog govornog područja, naročito nakon što su Njemačka i Austrija uvele sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta RS. Kako navodi Wiener Zeitung, trenutna politička situacija u BiH opisana je kao najteža od završetka rata. Iako je takvu procjenu teško dati u državi koja je već dugo u dubokoj političkoj krizi, novinar lista odlučio je posjetiti Banju Luku i razgovarati s mladima.
Na ulazu u grad primjetne su reklamne table s porukom: "Predsjednik Dodik. Jedan za sve". U Banjoj Luci, koja je drugi po veličini grad u BiH, međuvjerski i međuetnički suživot djeluje stabilno. Grad je obnovio neke od džamija uništenih u ratu, a postoji i islamska škola – medresa, piše novinar.
Ipak, autor teksta primjećuje kako dominacija uticaja iz Srbije ostaje izražena – kiosci prodaju medije bliske vlastima u Beogradu, a zastave Srbije i RS-a vise na brojnim mjestima u gradu.
Novinar razgovara s grupom anonimnih studenata. Jedan od njih tvrdi kako insistiranje na ćirilici u RS-u predstavlja čin očuvanja vlastitog identiteta. Za njih je Dodik, uprkos kritikama, i dalje legitimno izabran lider koji mora štititi i sebe i entitet.
Jedna studentkinja ističe da građani Banje Luke i dalje razmišljaju multietnički, ali istovremeno kritikuje Sarajevo jer, kako tvrdi, tamo ne postoje škole pravoslavno-hrišćanske orijentacije. Oboje izražavaju nezadovoljstvo djelovanjem visokog predstavnika, smatrajući njegovu ulogu nametnutom i suvišnom.
Ovakva mišljenja, prema Wiener Zeitungu, nisu usamljena – mnogi građani nekritički prihvataju poruke režimskih medija.
Tanja Topić iz fondacije Friedrich Ebert upozorava na ozbiljnu ideološku indoktrinaciju, navodeći da su mediji i akademska zajednica doprinijeli legitimizaciji vladajuće politike i njezinih poruka. Posljednjih petnaest godina, ističe, dominantni narativ prikazuje Sarajevo kao "stranu teritoriju", glorifikuje srpski identitet i orijentaciju prema Beogradu, dok se sve temelji na dubokoj političkoj korupciji.
Prema dekanu Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Seadu Turčalu, ratni ciljevi nisu nikada napušteni. Da jesu, Dejtonski ustav bi omogućio kompromis i napredak države.
Wiener Zeitung ponavlja tvrdnju da Dodikov režim godinama radi na odvajanju RS, a Čović i HDZ BiH nastavljaju s politikom etničke podjele kroz izborni zakon.
Zabrinjavajuća je i sigurnosna situacija – parlamentarac Zlatko Miletić upozorava na urušavanje sigurnosnih institucija BiH, što ide na ruku političarima koji zagovaraju podjele. Takva retorika, kaže on, ne smije se prihvatati kao normalna ni promovirati u javnosti.
Dodatnu napetost stvorile su prijetnje upućene njemačkoj državnoj sekretarki Anni Lührmann tokom njene posjete Banjoj Luci, kao i sankcije koje su Austrija i Njemačka uvele Dodiku. Tanja Topić ocjenjuje da se Dodik danas ponaša kao autoritarni lider koji ima kontrolu nad institucijama, medijima i srpskim dijelom zemlje, a svoju poziciju koristi za vlastite interese.
Na kraju, jasno je da prevazilaženje ove krize neće biti brzo ni lako. Topić zaključuje da je potreban "potpuni reset".
