Da li ova posjeta treba biti viđena kao dodoatna simbolika i politička poruka u vezi sa tom odlukom PIK-a ili se radi o korisnoj koincidenciji za našu domovinu, pitali smo ambasadora BiH u Belgiji i Luksemburgu Erola Avdovića, koji je, gostujući u emisiji '7Plus', odmah istakao da je ova posjeta predsejdnika Coste mnogo više od protokolarnog dolaska u našu zemlju:
Vrlo je važno reći da je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa svoju balkansku turneju počeo sa Sarajevom i Bosnom i Hercegovinom. To je više od simbolike i više od protokolarne posjete. Ovo je i posjeta upozorenja – blagog, diplomatskog, kako je to i formulirao predsjednik Costa, ali u isto vrijeme i podsjećanje da Bosna i Hercegovina nema svo vrijeme ove planete. Mi jesmo, i to je istakao i predsjednik Costa, mnogo napredovali u odnosu na 1995. godinu, ali smo zapravo i nazadovali u nekim stvarima, jer stagniranje u diplomatskom svijetu znači i korak nazad. Možda kasnimo po onome što nam je dato da ostvarimo na putu ka EU, ali ne kasnimo u našoj namjeri i spremnosti da idemo u EU, za šta je 75% ljudi u Bosni i Hercegovini. Dakle, ne ona manjina kočničara, ne oni koji neodgovorno kažu: ne treba nam Evropska unija, ne trebaju nam evropski fondovi. Mi možemo nabaviti sredstva sa drugih strana. Koja sredstva sa drugih strana? Zadužiti se na londonskoj ili nekoj drugoj berzi? Nije to tako lako, naglašava Avdović, a potom se osvrće na odnos EU prema kočničarima bh. integracija u ovu veliku, demokratsku i funkcionalnu porodicu:
Mi smo odmakli uz konstataciju da imamo kočničare koje bi Evropska unija trebala prozvati malo oštrije ili čak sankcionisati, kako su to bilateralno uradile neke zemlje Evropske unije kada je, recimo, gospodin Dodik u pitanju. Trebalo bi sankcionisati sve one koji zapravo koče taj evropski put – od blokada do neusvajanja zakona zbog kojih se prozivamo, podsjeća Avdović, a potom komentariše i šanse da usvojimo preostala dva zakona i imenujemo glavnog pregovarača te time otvorimo pristupne pregovore:
Čuli smo da to moramo uraditi kao uslov, ali znamo kakav smo mi mentalitet – kada nam kažu da nešto moramo, mi nađemo način da to ne uradimo. Ja se moram ograditi i reći da ne znam da li možemo to postići. U realpolitici je neozbiljno reći da se nadaš nečemu. Pri tome, postoji nedostatak političke volje koji je konstatiran u Briselu od čelnika EU. Tamo je opći dojam da bi se to moglo uraditi u 48 sati kada bi postojala politička volja. Nedostatak (re)akcije Evropske unije postaje tu pomalo notoran problem i moram reći da sve više govorimo o tome. Možda će ovaj samit u Tivtu biti prilika da se usporedi zašto je Crna Gora, koja je također imala političke i druge probleme, odmakla toliko naprijed, a Bosna i Hercegovina je zaostala, odnosno stoji u mjestu. Ja bih rekao, ako mi dozvolite večeras, da je to zbog toga što je Crna Gora postala članica NATO-a, a Bosna i Hercegovina nije, niti joj se daje dovoljan vjetar u leđa u tom smislu, komentariše ambasador Avdović.
Pogledajte i poslušajte cijeli razgovor kako biste saznali i druge detalje i informacije koje govore o poziciji Bosne i Hercegovine i njenim šansama da, jasnim imenovanjem i sankcionisanjem odgovornih, ubrza svoje evroatlantske i evropske integracije.