Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto upozorila je na ozbiljne posljedice koje bi, prema njenim riječima, mogle nastati zbog blokade usvajanja finansijskih dokumenata koji prethode donošenju državnog budžeta. Kao ključni problem navela je činjenicu da je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić odbio glasati za ove dokumente, čime je, kako tvrdi, dovedeno u pitanje normalno funkcioniranje institucija na državnom nivou.

Krišto je istakla da se ne radi o tehničkom ili proceduralnom pitanju, već o potezu koji direktno pogađa stabilnost sistema i izvršavanje zakonom definisanih obaveza.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Time su direktno ugrožene ključne obaveze institucija BiH, uključujući planirano povećanje osnovice za obračun plata zaposlenih u institucijama BiH, kao i osiguravanje sredstava neophodnih za provedbu Općih izbora.

U jeku ovih upozorenja, oglasio se i član Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar, nastojeći umiriti javnost porukom da održavanje izbora ipak nije dovedeno u pitanje. Bakalar se oglasio putem društvene mreže X, gdje je naglasio da zakonski okvir omogućava provođenje izbora čak i u uslovima nepostojanja usvojenog budžeta.

Općih izbora 2026. će neupitno biti jer Zakon i bez budžeta to omogućava. Opstrukcija politike kroz (ne)vidljive metode prijeti provedbi izbora uz izborne tehnologije na dan izbora 2026., a CiK BIH ulaže i dalje nadljudske usamljene napore da sve bude spremno za 2026..

Njegova izjava nametnula je brojna druga pitanja, kao o tome u kakvim će se uslovima izbori provoditi i koliki će teret pasti na Centralnu izbornu komisiju ukoliko političke blokade potraju.
Cjelokupna situacija još jednom je ukazala na duboke političke podjele i prebacivanje odgovornosti unutar izvršne vlasti u BiH.