Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Udruženje 'Zaboravljena djeca rata' i Memorijalni centar Srebrenica predstavili su Bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu i Priručnik “Kako učiti i podučavati o ratu u Bosni i Herecegovini”, alat za obrazovanje mladih i borbu protiv negiranja i relativiziranja presuda, te izgradnju mira i međusobnog razumijevanja.
Za potrebe kreiranja Baze, čije je današnje predstavljanje u Sarajevu pratila i naša Ajla Kalesić, analizirano je više od 980 pravosnažnih sudskih presuda, uključujući odluke Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Državnog suda i drugih sudova iz Bosne i Hercegovine, kao i regije, koje se odnose na ratne zločine počinjene u periodu 1992.–1995.
Za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine ovo je pionirski zadatak, kroz koji će se ekspertiza od 20 godina u predmetima ratnih zločina pretočiti u sistemsko unapređenje obrazovnog sistema.
Ovo je suštinski jedini modalitet koji omogućava da se o ratu u BiH, kako o genocidu u Srebrenici, tako o bilo kojim ratnim zločnima uči na osnovu jedinstvene metodologije, da imamo jedinstvenu bazu na osnovu koje možemo djecu učiti, na osnovu faktualnih činjeničnih narativa, a ne na osnovu dezinformacija. Danas ćemo razgovarati sa ministarstvima orbazovanja – kazao je Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a BiH.
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija (UN) u Bosni i Hercegovini Arnhild Spence kazala je da joj je drago što je UN imao priliku da podrži BIRN BiH u ovom revolucionarnom radu na podučavanju o historiji BiH koje je zasnovano na činjenicama.
Moram reći da su mladi zaista presudni za utvrđivanje novog narativa kada se govori o prošlosti ali i budućnosti. Novije istraživanje UN-a pokazuje da su mladi više pesimistični od starijih kada je riječ o pomirenju između različitih zajednica, što još više potvrđuje važnost obrazovanja zasnovanog na činjenicama – kazala je Spence.
Priručnik za nastavnike historije projekat je koji se implementira u bliskoj saradnji s ministarstvima obrazovanja, pedagoškim zavodima i nastavnicima historije širom zemlje, uz planirane treninge, studijske posjete i javne događaje.
Ono što je ključno u upotrebi priručnika jeste velika upotreba ličnih svjedočenja ljudi što samom priručniku daje ljudsku perspektivu, kaže Melisa Forić-Plasto sa Filozofskog fakultet Univerziteta u Sarajevu
Napravljen je zaista jedan niz aktivnosti za svaku od regija koje se nalaze u samoj bazi koji tretira različite oblike zločina, ali iz perspektive koja šalje jednu univerzalnu poruku koliko je rat pojava koja dehumanizira društvo i cijeli ljudski život i negdje ima poruku mira da se to više nikada i nikome ne ponovi – kazala je Forić-Plasto.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica kažu da su danas uspjeli u onome na čemu se već dugo radilo.
Za nas je najvažnije kako sa ovim priručnim sistematski doći u obrazovni sistem BiH. Svakako da to nije moguće učiniti u entitetu RS, međutim ono na čemu mi dugo radio, a danas smo i uspjeli, to je kako podučavati o genocidu u Srebrenici – istakla je Almasa Salihović, PR Memorijalnog centra Srebrenica.
Baza sudski utvrđenih činjenica najobuhvatnija je baza činjenica o ratu u BiH do sada. Krajnji cilj je stvoriti generacije mladih koji razumiju historiju, njene pouke i važnost izgradnje trajnog mira, kažu iz BIRN-a.
