Pozitivni signali koji dolaze iz Švicarske sa pregovora SAD-a i Irana, osim što su donijeli određeni optimizam u smislu prekida sukoba i stradanja stanovništva, donijeli su i prve pozitivne reakcije na svjetskim berzama. Cijene nafte bilježe pad na svjetskim tržištima, dok je većina azijskih berzi ostvarila rast nakon početka pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Švicarskoj, te signala da bi dvije strane mogle postići konačni sporazum.
Američka laka nafta WTI pojeftinila je za 0,5% i trgovala se po cijeni od 75,47 dolara po barelu, dok je cijena sjevernomorske nafte Brent pala za 1,5% na 79,38 dolara po barelu. Kako prenosi AFP, rast na azijskim berzama predvodile su tehnološke kompanije i proizvođači čipova. S druge strane, berze u Hong Kongu, Šangaju i Singapuru završile su trgovanje u minusu.
Uprkos pozitivnoj reakciji tržišta, analitičari upozoravaju da situacija na Bliskom istoku ostaje osjetljiva te da su nova kolebanja cijena nafte i finansijskih tržišta i dalje moguća. Sve ove podatke i moguće prognoze u današnjem izdanju emisije „Dobar dan BiH“ analiziramo s Almirom Bečarevićem, stručnjakom za energetiku, koji je skeptičan prema mogućnosti značajnijeg i bržeg pada cijena nafte u ovom trenutku:
'U ovom trenutku teško je očekivati da će doći do drastičnijeg pada cijena nafte na svjetskom tržištu, jer moramo ipak priznati da je cijena nafte sa nekih 115, u jednom trenutku i preko 120 dolara, sada stigla na nekih 78–79 dolara. Prema trenutnom stanju na tržištu, odnosno onome što se dešava na Bliskom istoku, mislim da je ova trenutna cijena dosta realna i očekivana. Dalje je vrlo teško prognozirati i niko se ne usuđuje, jer, vidite, ovi mirovni pregovori mogu u roku od 24 sata jednostavno biti anulirani, može ponovo doći do bombardovanja i cijena nafte će opet rasti – tu nema dileme. Hormuški moreuz je čas otvoren, čas zatvoren, ali, evo da kažem, sada je prohodniji nego što je bio i došlo se do ove cijene', kaže Bečarević, ali potom napominje da se na našim benzinskim pumpama ipak desio pad cijena:
'Što se tiče naših benzinskih pumpi, mogu reći da zaista postoji osjetan pad. Kako su se ova ratna dešavanja polako smirivala, cijena nafte je počela padati, a pumpe, odnosno veletrgovci i distributeri, počeli su smanjivati svoje cijene. Sada smo negdje na prosjeku od oko 3 KM; kreće se nešto malo niže ili više, ali prosjek je oko 3 KM. Očekivati je, prema ovoj cijeni nafte, da bi ona mogla doći na nivo od otprilike 2,60 do 2,90 KM, uz povremene oscilacije, možda i nešto iznad 3 KM. Nakon toga bi moglo doći do određene stabilizacije na benzinskim pumpama. Možemo vidjeti da je Super 95 već uglavnom u tom rasponu, između 2,60 i 2,90 KM. Nešto je skuplji Super 98, ali bi i on trebao blago pojeftiniti. Dizel bi također mogao neznatno pasti već početkom naredne sedmice. To je trenutno stanje, jer u cijenu ne ulazi samo cijena sirove nafte, nego i drugi kumulativni elementi – troškovi transporta, osiguranja, koji su porasli, kao i troškovi rafinerija. Ipak treba znati da visoka cijena nafte nikome ne odgovara, barem kada je riječ o stanovništvu. Dakle, ovo je sada realno stanje i trenutni pad cijena na pumpama ne može biti predmet bilo kakvog izgovora, naglašava Bečarević i dodaje nešto pesimističniji odnos prema cijeni plina.
'Gorivo pada, ali gas raste. Nema dileme šta će se dešavati s prirodnim gasom, jer se njegova cijena formira na osnovu nafte i naftnih derivata u prethodnih devet mjeseci. Sada izlaze periodi kada je nafta bila oko 65 dolara, a ulaze oni kada je bila preko 100, pa čak i do 115 dolara. Dakle, posmatra se prosjek od devet mjeseci i naredno povećanje bi moglo biti značajnije. Svi koji koriste prirodni gas trebaju to imati na umu. Jedina povoljna okolnost su ljetni mjeseci, kada je potrošnja manja, pa to neće značajnije utiče na kućne budžete. Međutim, ako se ovakav nivo cijena nafte zadrži u narednom kvartalu, cijena prirodnog gasa u četvrtom kvartalu neće padati. Izvjesno je da će građani dio zimske sezone plaćati skuplji gas. Ono što dodatno zabrinjava jeste da industrijski subjekti, poput, na primjer, Željezare Zenica – drugog najvećeg potrošača gasa – trenutno ne rade, ali ako pokrenu integralnu proizvodnju, to će se odraziti na njihove troškove. Dakle, niko se ne treba iznenaditi, jer je LNG donedavno bio 62 eura po megavat-satu, a sada je 42. Prije početka sukoba cijena je bila između 30 i 35 eura, što znači da se još nismo vratili na februarski nivo. Kao i kod nafte, i ovdje vrijedi pravilo: cijena LNG-a će rasti zbog drugačijeg načina obračuna troškova', ističe Bečarević.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge zanimljive informacije o svjetskom tržištu nafte i prirodnog gasa, kao i o stvarnom stanju u vezi s izgradnjom južne, ali i sjeverne interkonekcije o kojoj se govori u Krajini.