Samit NATO-a održan u Ankari donio je Deklaraciju u kojoj se ne spominje ni regija Zapadnog Balkana niti eventualno proširenje Saveza. Time su ugašene nade koje je u martu ove godine javno iznio član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, kada je izjavio da očekuje poziv za članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u.
Iluzije razbijene
Bećirovićeve tvrdnje tada su izazvale veliku pažnju domaće javnosti, ali i kritike političkih protivnika koji su upozoravali da takva obećanja nemaju realno uporište u međunarodnim procesima. Deklaracija iz Ankare sada je potvrdila da NATO trenutno nema namjeru otvarati vrata novim članicama, niti se baviti pitanjem proširenja na Zapadni Balkan.
Ovaj razvoj događaja pokazuje raskorak između političkih poruka koje se šalju građanima BiH i stvarnih odluka koje se donose na najvišem nivou Saveza. Za Bosnu i Hercegovinu to znači nastavak statusa quo, bez jasnog signala da bi članstvo moglo biti na dnevnom redu u skorijem vremenu.
BiH nije u fokusu
Dok se završna deklaracija iz Ankare fokusirala na stratešku konkurenciju, Iran i globalne sigurnosne izazove, Bosna i Hercegovina nije ni spomenuta. Za razliku od Washingtona 2024. i Madrida 2022., gdje je BiH bila eksplicitno navedena među partnerima, posljednje dvije deklaracije – iz Haaga i Ankare – potpuno je izostavljaju. Odsustvo bilo kakvog pomena proširenja ili politike “otvorenih vrata” jasno pokazuje da članstvo BiH u NATO-u trenutno nije tema na dnevnom redu Saveza.