Stavljanjem Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyvala pogođeni su svi privrednici, kompanije i javna preduzeća koja obavljaju međunarodne transakcije, a posljedično i svi građani.

Siva lista Moneyvala označava popis država koje imaju strateške nedostatke u sistemima za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, ali su se službeno obavezale da će te nedostatke otkloniti u definisanom roku pod pojačanim nadzorom. Naša zemlja, zahvaljujući politikama čiji je cilj slabljenje države, nije ispunila svoje obaveze. Ne čudi, ali dodatno razočarava.

Osnovna djelatnost kompanije Omega Group je građevina, odnosno niska gradnja. Kako navode iz ove kompanije, banke će vršiti pojačanu kontrolu transakcija van zemlje, što će u velikoj mjeri otežati poslovanje i dovoditi do odbijanja naloga za plaćanje roba i usluga. Novac postaje bezvrijedan, jer njime ne možete platiti ništa, kažu iz ove kompanije.

„Ako imate situaciju da trebate napraviti robu za reprodukciju i trebate napraviti platni nalog kako biste platili tu robu, kako biste je uvezli u BiH i vršili dalju obradu i proizvodnju, vi ne možete da platite tu robu i samim tim uposlenici ostaju bez posla, ne mogu da rade, nemaju aktivnosti, prihodi firme padaju i dovodi se u nezavidan položaj“, rekao je finansijski direktor kompanije Omega Group, Ernad Grahić.

To će, kako se navodi, dovesti do usporenja ekonomskog rasta BiH i smanjenja prihoda kompanija koje se bave takvom vrstom poslovanja. Odgovornost za ovakvo stanje, kako ističu, direktno je na političarima, zastupnicima i ministrima. Ko je krivac – pitali smo državnog ministra prometa i komunikacija.

Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto (NS) poručio je:

„Sami ste odgovorili na pitanje. Našli smo se na sivoj listi zbog neodgovornosti političara koji su trebali donijeti određene odluke i to vam je i odgovor.“

Najodgovorniji zastupnici i delegati SNSD-a

Forto je dodao i da su najodgovorniji za ovakvo stanje zastupnici i delegati iz reda SNSD-a, koji su, kako je naveo, gotovo četiri mjeseca blokirali rad državnog parlamenta, posebno delegati koji ne prisustvuju sjednicama.

„Kao ministar komunikacija i prometa nemam ulogu u ovom procesu, ne postoje procesi, projekti ili zakonska rješenja koja su potrebna kako bi se ovo doprinijelo. Što se tiče državnog nivoa, uglavnom su aktivnosti u Ministarstvu sigurnosti“, rekao je Forto.

I ministar Elmedin Konaković i ministar Srđan Amidžić navode da „to nije ništa strašno“ te da se BiH mogla naći i na crnoj listi. Stručnjak Igor Gavran ocjenjuje da je riječ o ozbiljnom upozorenju i da se BiH već nalazi u izuzetno teškoj poziciji.

„Sama činjenica da nismo ispunili uslove znači da BiH nije zaštićena od pranja novca i finansiranja terorizma. Nema nikoga ko će nas gledati na isti način. Postoje oni sa nešto višom tolerancijom rizika koji će svoje transakcije na neki način usporiti, provizije će biti veće i biće više dokumentacije. Postoje i oni koji će potpuno obustaviti poslovanje“, kazao je Gavran.

Ovo nije prvi put da je Bosna i Hercegovina na sivoj listi – to iskustvo imala je i od 2015. do 2018. godine. Skinuta je nakon što je urađen niz reformi, a trenutno bi se na toj listi mogla zadržati najmanje dvije godine. Osim BiH, na „sivoj listi“ u Evropi su još i Bugarska i Monako.