Ostavka visokog predstavnika i promjene u međunarodnoj politici prema BiH dolaze u trenutku dubokih političkih podjela unutar zemlje. U emisiji „7plus“, Draško Aćimović i Vedran Džihić nude različite perspektive o uzrocima krize i smjeru u kojem bi se situacija mogla razvijati.
Aćimović je na početku razgovora kazao kako je nanesena nepopravljiva šteta BiH onog momenta kada je visoki predstavnik Christian Schmidt ukinuo Ustav Federacije BiH na 24 sata.
Mislim da je, nažalost, nepopravljiva šteta nanesena poslije prošlih izbora kada je ukinut Ustav na 24 sata u Federaciji da bi se poništila volja građana i izabrala vlast koju je odlučio nametnuti visoki predstavnik. To je nešto nevjerovatno. Rušenjem Ustava rušite kompletan pravosudni sistem. Rušite zakonodavstvo kao vrh te piramide. Možemo reći da je sistem srušen nakon prošlih izbora. Bilo je za očekivati da taj eksperiment neće uspjeti. Nažalost, nije uspio i doveo je BiH u još veće probleme nego što smo ranije imali.
Aćimović je istakao kako je Schmidt trebao ranije uvesti skenere na izborima kako bi oni bili pošteniji. Kazao je da su njegovi potezi zapravo jedan eksperiment koji na kraju nije uspio.
Tu se očekivalo da će doći do nečeg ovakvog. Prvo treba raditi na razgraničenju. Gospodin Schmidt je rođen u Njemačkoj i to je jedna stvar, ali BiH mora imati što bolje odnose s Njemačkom, jer je to izuzetno važna zemlja za BiH. Ovo što se dešava je, nažalost, jedna tužna situacija. Jedino što je dobro i pozitivno jeste da je svojim odlaskom donio odluku o uvođenju tih skenera i ostalih mjera za izbore, tako da ćemo imati nešto poštenije izbore, mada je to moglo biti doneseno još 2022. godine. Od tada smo mogli imati poštene i fer izbore, imali bismo normalnu vlast i daleko bolju situaciju. Bilo bi bolje da je tada donio odluku koja je bila najvažnija za građane u BiH – da se uvedu pošteni izbori. Eto, to je jedan eksperiment koji je, nažalost, bio neuspješan.
Džihić smatra kako Schmidtova najava o pisanju memoara neće donijeti ništa novo te da je to jedno nebitno pitanje u ovom momentu.
Prije svega, niko na bh. sceni, a čini mi se i na međunarodnoj sceni, nije pretjerano tužan zbog odlaska i podnošenja ostavke Christiana Schmidta. Da li će pisati memoare ili neće pitanje je koje u ovom trenutku nije toliko relevantno. Sjećamo se da su i neki drugi političari iz okruženja, poput Aleksandra Vučića, najavljivali knjige o tome kako su pobijedili obojenu i šarenu revoluciju, pa to nikada nisu uradili.
Džihić je podsjetio kako je politika SAD-a prema BiH sve do Bidena bila ista, uz neke minimalne razlike između Demokrata i Republikanaca.
Ono što je relevantno jeste da u dubini strukture međunarodnog angažmana prema BiH imamo jedan tektonski poremećaj koji zadire u srž bh. postdejtonske zbilje. Od 1995. godine do danas imali smo SAD kao jakog garanta ustavnih principa, teritorijalnog integriteta i suvereniteta države BiH. Imali smo sve administracije, od Clintonove pa zaključno s Bidenovom, koje u suštini nisu mijenjale pristup BiH. Bilo je nekih minimalnih razlika između Republikanaca i Demokrata, ali je suštinski pristup bio isti.