Bosna i Hercegovina i dalje je bez novog visokog predstavnika, dok iza kulisa traju neslaganja unutar međunarodne zajednice. Na jednoj strani nalazi se kandidat kojeg podržavaju Sjedinjene Američke Države, a na drugoj favorit većine zemalja Evropske unije. Pitanje je ko će presjeći politički čvor i kakve bi posljedice takva odluka mogla imati za Bosnu i Hercegovinu.

Dok se odluka odgađa, ključni međunarodni akteri nastoje očuvati jedinstvo. Iz Delegacije Evropske unije poručuju da se saradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama nastavlja uprkos razlikama u stavovima. Nakon dvodnevnih razgovora naglasili su važnost partnerstva i konstruktivnog dijaloga unutar Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC).

Dan nakon burne dvodnevne sjednice Upravnog odbora PIC-a postalo je jasnije gdje se nalaze ključna neslaganja. Iz Delegacije Evropske unije poručili su da visoki predstavnik, u skladu s dosadašnjom praksom, treba dolaziti iz države članice Evropske unije.

„Odlučni smo da s njima nastavimo raditi i približavati stavove oko kandidata koji je, kao integrativni faktor, u mogućnosti sarađivati sa svim akterima u provedbi mandata visokog predstavnika, uključujući domaće aktere. Nastavljamo intenzivne konsultacije u narednim danima i spremni smo da se ponovo sastanemo s našim partnerima u okviru Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira kako bismo uskoro finalizirali proces imenovanja“, naveli su iz Delegacije EU.

Oba prijedloga koja su bila na stolu međunarodnih diplomata dolaze iz zemalja Evropske unije. Antonio Zanardi Landi prijedlog je Rima, dok je Rene Trokaz prijedlog Pariza. Razlika je u tome što je iz Sjedinjenih Američkih Država bezrezervna podrška išla Antoniju Zanardiju Landiju, dok je Rene Trokaz bio favorit Pariza, Londona i Berlina.

Amerikanci prijete

Delegacija SAD-a nastojala je postići konsenzus oko, kako navode, zajednički prihvaćene vizije i visoko kvalificiranog italijanskog kandidata, ambasadora Antonija Zanardija Landija. Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini poručili su:

„Sjedinjene Američke Države primaju k znanju evropski neuspjeh da se postigne konsenzus u vezi s evropskim kandidatom i razočarane su što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika. Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.“

Prvenstvena uloga visokog predstavnika jeste nadgledanje provođenja civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je dogovoren i potpisan na tlu Sjedinjenih Američkih Država. Za rad OHR-a članice PIC-a za period 2025/2026. izdvajaju više od 5,86 miliona eura, pri čemu američki doprinos iznosi oko 22 posto budžeta.

U burnoj atmosferi oko izbora novog visokog predstavnika Amerikanci su zaprijetili obustavom finansiranja.

Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost Adnan Ćerimagić smatra da je problem dublji od samog izbora kandidata.

„I rekao bih da je u biti problem nepovjerenja europske strane da ono što SAD kažu da žele u BiH – zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, pomaganje domaćim političarima da dođu do dogovora – da je to zaista i stvarni cilj te politike“, kazao je Ćerimagić.

Konačna odluka krajem mjeseca

Prema ocjenama analitičara, neslaganja nisu rezultat isključivo različitih kandidata, već različitih pogleda na buduće funkcionisanje OHR-a. Velika Britanija, Francuska i Njemačka zalažu se za zadržavanje postojećeg modela djelovanja, uključujući upotrebu bonskih ovlasti, dok Sjedinjene Američke Države zagovaraju manje intervencija OHR-a i veću odgovornost domaćih političkih aktera.

Imenovanje novog visokog predstavnika moglo bi imati značajan utjecaj na buduće djelovanje međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o ulozi i ovlaštenjima OHR-a.

„Međunarodna politika prema BiH nije se promijenila, ona se već promijenila i te posljedice osjetimo i kroz ovaj izbor koji može na kraju završiti sa ishodom da ipak bude imenovan. Čak i da se sve tako desi kako su administracija SAD-a zacrtala prije mjesec dana u javnosti, ne treba očekivati povratak na staru situaciju ili situaciju kakvu smo imali za vrijeme Bidenove administracije, već jednu potpuno novu situaciju i potpuno nove međunarodne odnose“, istakao je Ćerimagić.

Prema najavama, konačna odluka mogla bi biti poznata do kraja mjeseca, kada bi Bosna i Hercegovina mogla dobiti nasljednika Christiana Schmidta. Iz Delegacije Evropske unije poručuju da ostaju posvećeni stabilnosti, sigurnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, kao i njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji.