Bosna i Hercegovina bilježi kontinuirani pad nataliteta, a stanje postaje sve alarmantnije. Rađa se sve manje djece, a veliki broj mladih napušta zemlju u potrazi za boljim životom.
Prema podacima Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH), u 2023. godini rođeno je 33.156 djece u Bosni i Hercegovini, dok je 2024. taj broj iznosio 32.421.
Zaključno s 27. oktobrom 2025. godine, evidentirano je 23.663 novorođenih, što je za gotovo 9.500 djece manje u odnosu na 2023. godinu.
Najveći broj novorođene djece i dalje bilježi Federacija Bosne i Hercegovine (15.341), zatim RS (7.738) i Brčko distrikt (584).
Jako malo nas se rađa, previše umire, niko nam ne dolazi, a mnogo mladih ljudi odlazi. Dakle, svjedočimo unatrag 15 godina jednom vrlo negativnom demografskom kretanju koje za posljedice na svaki način ima vrlo negativnu sliku, koja je uvjetovana primarno nesigurnošću u društveni sistem Bosne i Hercegovine. Što znači da mladi ljudi primarno nemaju percepciju pozitivne perspektive kretanja bosanskohercegovačkog društva i radi svoje lične sigurnosti i plana za budućnost vrlo često odlučuju trajno napustiti Bosnu i Hercegovinu – kaže za Hayat.ba sociolog Amer Osmić, profesor na Odsjeku sociologije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Prema riječima našeg sagovornika, tu paradigmu kao društvo nismo promijenili zadnjih 15 godina odnosno nismo utjecali na bilo koji način kroz strateške dokumente, promjenu političke klime ili na neki drugi način na poboljšanje stanja u društvu i percepcije, primarno mladih ljudi.
Dodaje da spirala nezadovoljstva završava okretanjem leđa društvu i državi i samim tim vrlo jasnim planiranjem trajnog napuštanja Bosne i Hercegovine.
Već dugo se upozorava da svake godine Bosna i Hercegovina gubi jedan manji grad, ali nadležne kao da nije briga.
Nažalost, predugo smo deklarativno bili svjesni demografskih problema u kojima se nalazi ova regija Balkana. Zapravo smo, naglašavam, deklarativno svjesni problema ali kada je riječ o bilo kakvim akcijama ili reakcijama na ono što imamo, vrlo često kao društvo, a primarno kao donosioci odluka smo bez ideje. Demografski problem nije socijalni problem. Demografski problem je primarno infrastrukturni problem u kojem vi kroz strateške pristupe, kako kratkoročne, srednjoročne i dugoročne zapravo poboljšavate društveni ambijent u društvu i državi. Nažalost, kroz ono što smo vidjeli unatrag 15 godina kao društvo nismo svjesni posljedica i te posljedice su zapravo iz godine u godinu sve radikalnije po brojnost i kvalitet stanovništva u BiH. U 95 posto slučajeva ono što nam odlazi je radno aktivno stanovništvo u najboljim godinama odnosno stanovništvo u najboljim godinama za stvaranje porodica, braka – kazao nam je Osmić.
