Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je jučer Dopune Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, kojima se ograničava rast plaća izabranim i imenovanim funkcionerima. To se prije svega odnosi na članove Predsjedništva BiH, članove Vijeća ministara – ministre i njihove zamjenike te delegate i zastupnike u PSBiH.
Potrebno je da ovaj zakon bude usvojen i u Domu naroda PSBiH, pa plaće neće moći rasti i ostaju na nivou iz 2024. godine.
Kako je za Hayat.ba pojasnio Šerif Špago, predsjednik Kluba zastupnika SDA koji je predložio dopune Zakona o plaćama, Predstavnički domu je usvojio i zaključak u kojem se traži od Doma naroda da se uvojeni zakon razmatra po hitnom postupku.


- Imajući u vidu da je u Domu naroda došlo do određenih promjena odnosno da stranke koje su podržale zakon u Predstavničkom domu i u Domu naroda imaju potreban broj delegata za usvajanje, optimista sam da bi zakon trebao proći. Tako bismo zaokružili ovaj proces kojim ćemo spriječiti novo povećanja primanja izabranim i imenovanim funkcionerima. Nažalost, zbog nerada Vijeća ministara u proteklih godinu i po od kada su usvojeni zaključci u Predstavničkom domu kojima je bilo zaduženo Vijeće ministara da pripremi novi zakon koji će regulisati plaće izabranih i imenovanih zvaničnika ili da napravi izmjene i dopune postojećeg zakona, to se nije desilo. Optimista sam zbog većine koju trenutno ima opozicija. Pozivam i javnost da prate delegate i Dom naroda da i ovo pitanje riješimo u skladu sa zahtjevima javnosti – kaže Špago.

Sudeći po glasanju na posljednim sjednicama, opozicija u Domu naroda ima većinu za prohodnost u glasanju.
Nakon što je Nenad Vuković (PDP) zamijenio Snježanu Novaković-Bursać (SNSD), postoji i entitetska većina iz RS-a kod usvajanja akata.
Problem bi se mogao javiti prilikom sazivanja sjednice jer ovim domom trenutno predsjedava Dragan Čović (HDZ) kojeg će od februara naslijediti Nikola Špirić (SNSD).
Špago kaže da, s obzirom na to da je zatražen hitan postupak, ova tačka se onda mora naći na dnevnom redu prve naredne sjednice Doma naroda BiH.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}


- Jedino da se ne zakazuju redovne sjednice i da na taj način pokušavaju odugovlačiti. Ukoliko bi se donio budžet za 2025. i funkcioneri dobiju jednu plaću onda bi Zakon bio neprimjenjiv s obzirom na odredbu Ustava BiH da se u toku mandata ne mogu smanjivati plaće u institucijama BiH – dodaje Špago.
Još nema informacija kada bi mogla biti održana sjednica Doma naroda. Zbog većine koju ima opozicija, skoro mjesec i po nema zakazane redovne sjednice jer je zadnja bila 12. novembra.

- S obzirom na to da su na Predstavničkom domu dva zakona vezana za evropski put - Zakon o graničnoj kontroli i Zakon o zaštiti ličnih podataka, onda je očekivati da bi Dom naroda trebao zasjedati na hitnoj sjednici. U slučaju da Kolegij Doma ne uvrsti ovu tačku, zamolit ćemo delegate da oni to predlože. Postoji mogućnost opstrukcije, ali mislim da ima i načina da se ona zaobiđe – naveo je Špago.
Dopune zakona koje sada trebaju proći i Dom naroda predviđaju da osnovica za obračun plaća funkcionera ostane na nivou iz ove godine - 600 KM
- Ako se usvoji Zakon, pozivam Vijeće ministara da ponovo razmotri većinu osnovice, s obzirom na to da bi onemogućavanjem rasta plaća funkcionerima, postojala mogućnost da povećaju osnovicu stalnim zaposlenicima sa nižim koeficijentima i da povećanje ne bude samo 31.5 KM, nego po zahtjevu sindikata nekih 80 KM – kaže Špago za Hayat.ba.