Kandidatkinja HDZ-a Bosne i Hercegovine za članicu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Darijana Filipović gostovala je u Jutarnjem programu BHRT-a, gdje je govorila o aktuelnoj političkoj situaciji, evropskom putu BiH, odnosima u vlasti, predstojećim izborima i ustavnom uređenju zemlje.
Na početku razgovora Filipović se osvrnula i na Svjetsko prvenstvo, ističući da prati utakmice i da je u kontaktu s rođakom i bh. nogometašem Nikolom Katićem.
Vidimo da prvenstvo ulazi u fazu koja će biti još zanimljivija. Svjetsko prvenstvo je prava poslastica, kazala je Filipović, dodajući da se vidi pozitivan pomak u nastupima reprezentacije Bosne i Hercegovine.
Govoreći o blokadama evropskog puta BiH, radu Parlamentarne skupštine BiH, usvajanju reformskih zakona i imenovanju glavnog pregovarača s Evropskom unijom, Filipović je komentirala i odnose s SNSD-om.
Na pitanje da li je SNSD najveći kočničar u vlasti, odgovorila je da trenutno postoje razlike u stavovima.
Moramo se sjetiti da su na početku mandata pokazali ambiciju. Mi uvijek imamo konsenzus kada je riječ o evropskom putu, ali niko ne želi nositi teške kofere. Trenutno SNSD pokazuje suzdržanost. Prepoznate su određene aktivnosti koje smo radili zajedno sa SNSD-om, kazala je.
O mogućnosti saradnje s PDP-om i SDS-om umjesto SNSD-a, Filipović je navela da je prerano govoriti o budućim koalicijama.
To bi bilo nepoštivanje volje birača. Naš principijelan stav je da će partneri u vlasti biti oni koji dobiju legitimitet na izborima. Nakon izbora će se određivati koalicije i partnerstva. Za nas je poželjan partner onaj koji drži riječ i ne pokušava preglasavati, poručila je.
Komentirajući odnose unutar aktuelne vlasti, kazala je da su problemi nastajali kada su se pojavile različite političke ambicije i blokade.
Dok smo se držali dogovora i dok smo imali dijalog, vlast je funkcionisala, rekla je Filipović.
O kritikama na račun njenog rada u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, gdje se rijetko javlja za riječ i ne predlaže zakone, kazala je da je njen angažman prepoznat unutar HDZ-a.
Na početku mandata smo u Klubu HDZ-a definirali načela i način djelovanja. Moj zadatak bio je učestvovati u radu parlamentarnih odbora, pregovorima i drugim aktivnostima. Mislim da je moj rad prepoznat, posebno unutar HDZ-a, navela je.
Govoreći o budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR), Filipović je ponovila stav da bi taj ured trebalo zatvoriti.
OHR treba zatvoriti jer Bosna i Hercegovina ne može biti suverena članica Evropske unije, a istovremeno imati instituciju koja ima ovlasti da donosi i mijenja zakone, pa čak i Ustav. Taj dio funkcioniranja visokog predstavnika treba što prije završiti, kazala je.
Dodala je da su određene intervencije visokih predstavnika, prema njenom mišljenju, dodatno komplikovale političke odnose u BiH.
O svojoj kandidaturi za Predsjedništvo BiH rekla je da dobija pozitivne reakcije i da ima podršku unutar HDZ-a. Na pitanje koga bi bilo lakše pobijediti – Zdenka Lučića ili Slavena Kovačevića – odgovorila je da će vrijeme pokazati.
Voljela bih da je izmijenjen Izborni zakon pa da imamo pravu utakmicu. Znamo da se Slaven Kovačević obraća bošnjačkoj javnosti, a Lučić hrvatskoj. Ne mogu reći ko će pobijediti, ali mogu reći da ću biti osoba koja će osvojiti najviše hrvatskih glasova, rekla je.
O podršci predsjednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića njenoj kandidaturi, dok se predsjednik Hrvatske Zoran Milanović nije oglašavao, Filipović je kazala:
Ne bih komentirala podršku predsjednika Plenkovića. Što se tiče predsjednika Hrvatske, mislim da je i to što se ne oglašava također stav.
Komentirajući prijedloge iz Zagreba, uključujući ideje o obnovi Herceg-Bosne, Filipović je rekla da se trenutno traži ono što, prema njenom mišljenju, Ustav BiH garantuje.
Za BiH tražimo ono što nam Ustav jamči – ravnopravnost tri konstitutivna naroda. Iz ravnopravnosti i konstitutivnosti proizlazi pravo legitimnog predstavljanja. Ako se pokaže da hrvatski narod ne može trajno zaštititi svoja prava, onda je legitimno razmišljati o drugim modelima političkog uređenja, kazala je.
Na pitanje da li je jedna od tih opcija i treći entitet, odgovorila je:
Jedna opcija je i treći entitet, odnosno više entiteta, odnosno različiti modeli ustroja Federacije BiH.
Na kraju je naglasila da izborna jedinica nije isto što i teritorijalno uređenje, te poručila da Bosna i Hercegovina ima resurse, ljude i svoje mjesto u Evropi.
