Danas se navršavaju 34 godine od jednog od najtežih ratnih zločina počinjenih nad bošnjačkim stanovništvom na području Kalinovika. Porodice ubijenih, preživjeli i brojni građani i ove godine odaju počast žrtvama čija stradanja ostaju trajna opomena na razmjere ratnih zločina počinjenih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Prema dostupnim podacima, 26. juna 1992. godine ubijeno je 14 civila, dok je tridesetak žena bilo izloženo silovanju, fizičkom i psihičkom zlostavljanju. Logor "Barutni magacin" ostao je simbol patnje, iz kojeg se 87 zarobljenih muškaraca nikada nije vratilo. Istog dana, na lokalitetu štale Tuzlaka, ubijeno je 25 zarobljenika, čija su tijela nakon strijeljanja spaljena.
Mjesta stradanja obilaze porodice i preživjeli
Centralno obilježavanje godišnjice održava se ispred zgrade Osnovne škole u Kalinoviku, koja je tokom rata služila kao logor za više od hiljadu Bošnjaka od kojih su žene, djeca i muškarci. Okupljeni odaju počast svim civilnim žrtvama, prisjećajući se događaja koji su obilježili historiju ovog kraja.
Program obilježavanja tradicionalno organizira Udruženje "Istina-Kalinovik 92", a podršku godinama pružaju i predstavnice organizacije "Žene u crnom", kao i diplomatski predstavnici nekoliko ambasada u Bosni i Hercegovini.
U okviru komemoracije obilaze se i druga mjesta stradanja, među kojima su Mehka brda, gdje je otkrivena prva masovna grobnica žrtava iz Kalinovika, Trnova i Foče, zatim lokalitet štale Tuzlaka, Ratine i tunel Miljevina.
Porodice i dalje čekaju
Ni više od tri decenije nakon rata porodice ubijenih nisu dobile dozvolu da nekadašnji logor "Barutni magacin" bude pretvoren u memorijalni centar. Ruševni objekt i danas propada, dok preživjeli smatraju da bi upravo to mjesto trebalo svjedočiti o počinjenim zločinima i čuvati uspomenu na nevino stradale.
Posebnu bol porodicama predstavlja činjenica da brojni posmrtni ostaci još nisu pronađeni. Tijela mnogih ubijenih bila su spaljena, a tokom ekshumacija pronalažene su polomljene i usitnjene kosti. Za najmanje 50 žrtava potraga još traje.
Sudski utvrđene činjenice ostaju trajno svjedočanstvo
Prema podacima iz Baze sudski utvrđenih činjenica Detektora, za zločine počinjene u Kalinoviku odgovornima su u presudama označeni pripadnici srpske vojske i policije. Sudski dokumenti navode da su Bošnjaci bili nezakonito zatočeni u više objekata, gdje su bili izloženi mučenju, izgladnjivanju i zlostavljanju, dok su žene sistematski seksualno zlostavljane.
Istovremeno su u napadima na područje Kalinovika granatirana i spaljena brojna bošnjačka sela, pri čemu su ubijeni brojni civili, uključujući žene i starije osobe. Tokom rata uništene su i sve džamije na području ove općine, ostavljajući trajne posljedice na bošnjačku zajednicu.

