Ova akcija, koja je još uvijek u toku, fokusira se na organizovani kriminal, konkretno na neovlaštenu nabavku, držanje i prodaju oružja. Prema informacijama sa terena, nekoliko osoba je uhapšeno, a u toku su i pretresi objekata. Ova operacija se sprovodi po nalogu Tužilaštva BiH, što samo po sebi ukazuje na ozbiljnost i koordinaciju u borbi protiv kriminalnih mreža u Bosni i Hercegovini.
Međutim, dok SIPA i Granična policija rade na suzbijanju kriminala, Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republike Srpske, naglašavao je protekloh dana da SIPA više ne smije djelovati na teritoriji ovog entiteta. Ove izjave nisu novost; Dodik je već ranije isticao kako smatra da bi nadležnost SIPA-e trebala biti ograničena u RS-u, optužujući ovu instituciju za politički motivirane akcije.
Ironija situacije je nemoguće zanemariti. Dok SIPA provodi akciju koja se direktno tiče organizovanog kriminala, Dodikova retorika o "nezakonitoj" ingerenciji SIPA-e u RS-u postavlja brojna pitanja o tome kako će reagirati kada se u potpunosti razjasni koja je zapravo uloga tog entiteta u stvaranju ili toleriranju kriminalnih mreža. Posebno je zabrinjavajuće što se, uz sve ove događaje, Milorad Dodik, koji je stavljen na centralnu listu za potragu, i dalje pojavljuje u javnosti bez jasnog objašnjenja svoje eventualne povezanosti sa sumnjivim aktivnostima.
Dodik je također najavio posjetu Rusiji i sastanak s predsjednikom Vladimirom Putinom, ali iznenada je to putovanje otkazano, bez zvaničnog objašnjenja. Možda iznenađenje nije toliko u samom otkazivanju putovanja, koliko u tome što se dešava u vremenskoj blizini pokretanja akcije SIPA-e. Koincidencija ili možda strah od nečega većeg?
Da li je otkazivanje putovanja na neki način povezano s mogućim hapšenjem? U svakom slučaju, nije naodmet postaviti pitanje da li Dodikova politika prema SIPA-i i ostatku pravosudnih organa BiH nije samo politička borba, nego i pokušaj zaštite sebe od daljih istraga koje bi mogle doći.
Ono što se sa sigurnošću može reći jeste da trenutna situacija u BiH, koja je dodatno zakomplikovana političkim tenzijama i borbama za moć, samo pokazuje koliko je važno imati efikasan pravosudni sistem koji će moći da se nosi sa svim izazovima i organizovanim kriminalom. Međutim, ukoliko politički lideri nastave da ometaju rad institucija kao što je SIPA, RS bi se mogla naći u ozbiljnoj opasnosti od sve većeg podzemlja i slabijeg vladavine prava.
Kako god da se situacija dalje razvija, jedno je jasno – akcija SIPA-e, iako trenutno pod velom kontroverzi i političkih prepucavanja, ostaje ključna u borbi protiv organizovanog kriminala, a političke reakcije, naročito od strane lidera RS-a, samo dodaju još jedan sloj u ovoj već kompleksnoj slici. I dok se u pozadini razvija istraga koja bi mogla imati dalekosežne posljedice, postavlja se pitanje: Hoće li politička elita i dalje ometati pravdu, ili će konačno biti suočena sa posljedicama svojih postupaka?
