Ovo je period kada se djeca pripremaju već za narednu školsku godinu. Odlaze na sistematske preglede kako bi se ustanovilo njihovo zdravstveno stanje te da li su sposobni za školske aktivnosti.
Upravo je to bila tema naše emisije 'Anatomija života'. Doc. dr. Edin Buljugić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, sportski ljekar s više od 30 godina iskustva, koji dolazi iz ASA bolnice, je govorio o predškolskom sistematskom pregledu, ali i općenito o zdravlju odraslih.
-Sada je sezona takozvanih školskih pregleda. Jako puno djece posjećuje ambulante školske medicine, pedijatrije, fizijatrije, ortopedije i tako dalje, gdje se obavljaju ti takozvani sistematski pregledi, odnosno procjenjuje se psihofizička sposobnost djeteta za ulazak u školske aktivnosti. Kada je u pitanju moja oblast, najinteresantniji su možda dijelovi vezani za loše držanje, skolioze, kifoze, razvojne deformitete i tako dalje, i uopšte motoričke neke sposobnosti. Radi se o preventivnim pregledima i to čini posebno neko zadovoljstvo. Nije uglavnom patologija – istakao je dr. Buljugić.
Ovo je također period kada se odrasli pripremaju za ljetne dane. Razmišljaju o tome kako da svoje tijelo dovedu „u red“ usljed viška kilograma koje dobiju tokom zimskih dana. Međutim, koliko pravilno procijene svoje mogućnosti u odnosu na želje pitanje je.
-Evo, najbolje je kad ljekar iz svog primjera nešto kaže, a pritom nije licemjeran. Obično u zimskom periodu i ja dobijem koji kilogram više, onda proljeće i u meni budi različita osjećanja i želju za boljom kondicijom, boljim izgledom i sve ostalo što je sasvim normalno.Takva je fizijologija. Međutim, vrlo često ulazimo i u psihičke i fizičke probleme s tim sad kako ću ja to sve početi. Zaista i određene godine života imaju jako veliku ulogu. Recimo, ako pričamo o ženama vezanih za perimenopauzalni period, koji se već sad spustio na neki 40-45 godina ili kod muškaraca se dešava isto tako oblik muške menopauze, to je već nekih 50-ak godina. Metabolizam se usporio. Znači, sve ono što sam mogao recimo prošlog proljeća i da trčim i da vozim biciklo, Boga mi ove godine ne mogu na takav način. A želja i glava rade jedno. I vrlo brzo, ja po nekoj staroj šemi, ja ću istrčat toliko ili provozati bicikla ili otplivati ili bilo šta, dešava se da moje tijelo odgovori drugačije. Najčešće je sindromi prenaprezanja. Naravno upale mišića su sastavni dio, ali ti sindromi prenaprezanja dovode do toga da vi napravite pauzu.
Nekad treba i fizikalna terapija, mirovanje, imobilizacija itd. I onda napravite sebi problem. Ustvari ulazite u jedan začarani krug: želja, volja, mogućnosti i ono što vaše tijelo daje. To ja svakodnevno sad imam u svojoj ambulanti, na našem odjeljenju. I zaista je jako lijepo od vas što ste htjeli da uvedemo naše gledatelje u pravilan ulazak u sport, u proljeće i sve aktivnosti. Najvažnije je slušati svoje tijelo. Znači slušati svoje tijelo, ali i psihički ili fizički. Ako imamo neke probleme, recimo ulazimo svi u fitnesse, onda imamo neke grupne treninge. Pa, ne može se grupni trening obaviti, recimo, već na prvi, drugi, treći dolazak. Neko ko je dobio 5 do 10 kilograma na njegovu konstituciju, neko ko ništa nije radio preko zime, ni skijanje, ni klizanje.
Neko ko ima određene probleme, što se vrlo često dešava, volni sindrom vrata, ramena, donjih leđa. I vi se uhvatite sad nekog oblika crossfita, nekontrolisanog. Možda i nešto previdite, pa ne kažete svojim trenerima ili vas treneri ne pitaju. I imamo ozbiljne povrede. Zaista, neki dan sam imao situaciju. Mlada žena krenula je sa fitnessom, na izgled je bila spremna i desila se takva situacija da je jednostavno pukao vratni kralježak, odnosno diskus vratni kralježak i da je odmah morala na operaciju. I onda poslije toga došla je na fizikalnu i tako dalje. Pričamo, bili ste u pravu, nisam vas poslušala, ja sam imala želju, volju. Savremena medicina i savremena kinezijologia zaista daju podatke od kojih se može krenuti. – rekao je dr. Buljugić.
Podsjeća kako pošast savremenog života dolazi na naplatu dodajući kako imamo sve veći broj rekreativaca ali i povreda prilikom treniranja.
-Vidite šta se evolucijski dešava kroz informaciju i tehnologiju i tako dalje. Pošast svega toga dolazi već na naplatu. Maloprije kad sam govorio o djeci, moram naglas da već djeca kad se bave sportom na nivou 3-4 treninga, 1-2 takmičenja tokom vikenda, broj treninga, intenzitet treninga i sve ostalo u košarci koju sam sam trenirao prije 30-ak i kusur godina, nije na istom nivou. Zamislite da današnja djeca treniraju intenzitetom koji je gotovo ekvivalentan, govorimo o juniorskoj selekciji, ekvivalentan sa intenzitetom treninga koji su prije 1992. i 1990. trenirali najbolji košarkaši ex-ju prostora. To sve nosi određene posljedice, pritom današnja djeca ne prolaze adekvatne razvojne faze igranje, trčanje, penjanje, skakanje, plivanje i tako dalje. Sjećate se i rijeka i jezera i svega ostalog. Hrana je drugačija, kvalitet hrane je apsolutno nije isti. Jučer sam isto spominjao u jednom intervju, količina C vitamina ili koncentracija C vitamina u današnjem limunu i u limunu prije 20-30 godina zaista nije ista i to je danas dokazivo. Kad je u pitanju taj evolucijski izazovni period, glavna i osnovna stvar je sjedenje.
Mi sjedimo 10 sati i onda poželimo otići 2 sata u teretanu. I to odmah iz auta, uzimamo sportsku torbu, ulazimo u teretanu. Ne daj Bože da se prošeta malo, da se izađe na pauzu pa malo u stepence, i tako dalje. Zaista ne može to tako. Imamo povećan broj rekreativaca, ali zaista imamo povećan broj pacijenata kad je u pitanju muskuloskeletni sistem. Bolni sindromi, recimo vrat i donja leđa, su druga najčešća diagnoza zbog koje se pacijenti javljaju uopšte ljekarima. Tako da frapantne su te činjenice i podaci. Znači, prije svega, adekvatan raspored radnog dana. Ako sjedimo, moramo se pozicionirati malo drugačije ergonomski. Ako spavamo, moramo dobiti savjet kako naše tijelo treba da se pozicionira s obzirom na brojne diagnoze i tako dalje, degenerativna stanja. Da, ima i ergonomija spavanja. Onda, određene vježbice koje se mogu raditi – govori dr. Buljugić.