Ukupna kreditna zaduženost domaćih sektora dostigla je istorijski visok nivo od 29,22 milijarde KM, uz snažan godišnji rast od čak 12,1 posto. Dok brojke sugerišu ekonomsku aktivnost, stručnjaci upozoravaju da se iza nominalnog rasta krije duboka klasna podjela i borba građana sa inflacijom.
Samo tokom februara, krediti su povećani za 458,3 miliona KM. Najveći generatori rasta bili su nefinansijska privatna preduzeća sa skokom od 231,3 miliona KM, te sektor stanovništva koji se dodatno zadužio za 122,7 miliona KM. Na godišnjem nivou, situacija je još drastičnija, građani su u odnosu na prošlu godinu zaduženiji za nevjerovatnih 1,61 milijardu KM.

Uporedo sa dugovima, rastu i depoziti koji su premašili 37,4 milijarde KM. Iako se na prvi pogled čini da bh. društvo akumulira bogatstvo, ekonomisti ističu da je struktura te štednje jasan pokazatelj nesigurnosti. Najveći dio rasta depozita odnosi se na stanovništvo (2,07 milijardi KM na godišnjem nivou), pri čemu dominiraju transakcijski računi.

Gavran: Profitiraju samo banke

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Ekonomista Igor Gavran upozorava da ovi podaci nisu nužno znak ekonomskog blagostanja, već odraz inflacije i nedostatka investicionih prilika. Prema njegovim riječima, građani drže novac na računima ne zato što su bogati, već zato što nemaju gdje sigurno uložiti.

Tržište kapitala je praktično mrtvo, cijene nekretnina su nerazumno visoke, a ulaganje u poslovanje je postalo prerizično. U takvom okruženju, novac ostaje na računima kako bi bio dostupan za hitne potrebe, pojašnjava Gavran za Nezavisne novine.

On posebno naglašava produbljivanje socijalnog jaza, ističući da se nastavlja širiti "klasna podjela između većine koja je prinuđena da se zadužuje za egzistenciju i manjine koja uvećava svoju štednju".

Banke kao apsolutni pobjednici

Dok se građani i privreda bore sa kamatama i troškovima života, bankarski sektor ostaje neprikosnoven u svojoj profitabilnosti.

Sigurni dobitnici su banke koje plaćaju besramno nisku kamatu na štednju, dok istovremeno naplaćuju višestruko veće kamate na kredite, zaključuje Gavran, ukazujući na neravnopravan položaj korisnika finansijskih usluga u BiH.

Analiza podataka pokazuje da su jedini sektori koji su u februaru zabilježili blagi pad kreditnog rasta nefinansijska javna preduzeća i ostali domaći sektori, dok svi ostali parametri ukazuju na dalju "kreditnu groznicu" koja trese Bosnu i Hercegovinu.