Nakon relativno iznenadne i nikada dovoljno razjašnjene ostavke još uvijek aktuelnog visokog predstavnika Christiana Schmidta, očekivalo se da će na današnjem polugodišnjem zasjedanju Vijeća za implementaciju mira biti izabrana nova ličnost, a javnost je imala i dva formalna prijedloga za ovu funkciju. Ipak, prema zvaničnom saopćenju po završetku sjednice, koje je predstavio Schmidt, odluka o novom visokom predstavniku bit će poznata do kraja ovog mjeseca.
O razlozima ovog prolongiranja, sve glasnijim analizama narušavanja jedinstva unutar zapadnih zemalja u odnosu prema misiji i mandatu OHR-a i visokog predstavnika, te implikacijama po našu domovinu, u večerašnjem izdanju emisije '7 Plus' razgovarali smo s Kenanom Efendićem, urednikom portala odgovor.ba, koji na samom početku konstatira da je 'neugodno' posmatrati ovaj sukob:
Zanimljivo je da je SDP maloprije izdao saopćenje u kojem je pozvao PIK na kompromis i dogovor. Moram reći da djeluje pomalo satirično kada mi sada pozivamo strance da se dogovore i odustanu od maksimalističkih, tvrdih pozicija, kao da smo mi politička budućnost Evrope i Zapada. Sve ono što se dešavalo nama sada se dešava njima. Nažalost, to nije nimalo zabavno jer se radi o nama. Ovo prije svega pokazuje da je rascjep između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope sve veći. Bosna i Hercegovina postaje nova tačka na kojoj se taj rascjep manifestira, konstatuje Efendić i primećuje novu dimenziju tog raskola:
Ono što je naročito zanimljivo jeste da je, po prvi put u slučaju Bosne i Hercegovine, Velika Britanija izašla iz tog angloameričkog bloka, koji je ranije bio snažan i jedinstven u okviru PIK-a i međunarodnih odnosa u BiH, te se svrstala uz zemlje Evropske unije, prvenstveno Njemačku i Francusku. Evropa ovdje, na neki način, pokazuje svoju snagu. To nije dobro za Bosnu i Hercegovinu i za sve one koji žele stabilnost i razvoj, jer nedostatak američko-evropskog konsenzusa historijski znači probleme. Dovoljan primjer su mirovni planovi iz 1993. godine, koje je zagovarala Evropa, ali nisu imali podršku Sjedinjenih Država, što je dodatno i otvorilo i produbilo sukobe. Tek kada se Amerika i Evropska unija usaglase, dolazi do pomaka. Svi važni događaji i međunarodne intervencije u BiH dešavali su se uz određeni stepen njihove zajedničke saglasnosti. Sada je taj spor otvoren, informacije ‘cure’, i jasno je da obje strane nastoje pridobiti javnost. Međutim, riječ je o visokom predstavniku međunarodne zajednice, što znači da mi na to nemamo direktan utjecaj. Nije nimalo ugodno posmatrati procese u kojima se naš glas gotovo i ne čuje. Smatram da ovo nije dobar razvoj situacije, upravo zbog nedostatka jedinstva unutar PIK-a, ističe Efendić, te dodatno analizira:
Odluka je odgođena. Američka administracija ima otvoren i direktan pristup — jasno su poručili kakvog kandidata žele, čemu se Evropa suprotstavila. Francuska se ponovo aktivirala i izašla sa svojim prijedlogom, što dodatno usložnjava situaciju. Za Bosnu i Hercegovinu najbolje je rješenje visoki predstavnik koji ima snažnu međunarodnu podršku. Visoki predstavnici ovdje nisu djelovali kada nisu imali zaleđe. Često se, možda i neopravdano, pravila šala na račun Valentina Inzka, ali on jednostavno nije imao potrebnu podršku. Kada postoji snažno zaleđe, prije svega podrška Sjedinjenih Država kao ključne globalne sile u ovom dijelu svijeta, tada i funkcija visokog predstavnika dobija puni značaj. Evropska unija jeste naš strateški partner, ali je činjenica da Sjedinjene Države i dalje imaju presudan utjecaj.
Američki kandidat imao je snažnu podršku, ali je zanimljivo da su evropske zemlje ovaj put odlučno istupile. To bi, posmatrano sa strane, moglo izgledati kao jačanje geopolitičkog subjektiviteta Evropske unije, ali u našem slučaju to nije ohrabrujuće. Takvi procesi su interesantni kada se dešavaju na globalnoj sceni, ali kada direktno utiču na Bosnu i Hercegovinu, onda izazivaju zabrinutost. Koliko sam upoznat, sama sjednica bila je vrlo napeta i burna. Američka strana nastupila je prilično oštro, čak i uz prijetnje povlačenjem finansijske podrške, što bi imalo ozbiljne posljedice. Imajući u vidu sve okolnosti, možda je i najbolje što je odluka odgođena kako bi se vidjelo u kojem pravcu će se situacija dalje razvijati, zaključuje Efendić.
Svakako pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge zanimljive podatke i informacije o međunarodnim odnosima, razlozima njihovog otvorenog prelamanja na primjeru Bosne i Hercegovine, te mogućim posljedicama po stabilnost i budućnost naše zemlje.