Dok građani svakodnevno osjećaju pritisak rasta cijena i sve tanjeg novčanika, u pozadini se sprovode finansijski potezi koji bi mogli imati dugoročne posljedice po ekonomsku stabilnost Federacije BiH. U fokusu su ponovo zaduženja.

Sve češće se postavlja dilema da li se javni dug koristi kao poluga za ekonomski razvoj ili kao instrument za održavanje tekuće potrošnje i stabilnosti budžeta u kratkom roku.

Veliko zaduženje

Ranije smo pisali kako Vlada Federacije BiH razmatra dodatno zaduženje kod komercijalnih banaka u iznosu od 50 miliona KM, uz mogućnost proširenja tog okvira za još oko 70 miliona KM. Međutim, daleko veću pažnju izaziva planirano izlazak na Londonsku berzu, gdje bi se Federacija BiH mogla zadužiti čak do 800 miliona eura. Ukoliko se ovaj potez realizuje, riječ bi bila o jednom od najobimnijih finansijskih aranžmana u posljednjem periodu.

Ekonomski stručnjaci već duže vrijeme upozoravaju da ključni problem nije samo obim zaduženja, nego način na koji se sredstva troše. Sve je više ocjena da se kreditna sredstva ne usmjeravaju dovoljno u produktivne i razvojne projekte, već u zatvaranje budžetskih praznina.

U ekonomskoj teoriji postoji jasna razlika između zaduživanja koje generiše rast i onog koje samo produžava postojeće stanje. Upravo na toj razlici insistira i analitičar Admir Čavalić koji je za Hayat ranije kazao kako imamo pametno i glupo zaduživanje.

„Pametno zaduživanje podrazumijeva da se zadužite kako biste ubrzali ekonomiju, stvorili pretpostavke za ubrzavanje ekonomije i privrede, kako biste poboljšali uslove života građana i uslove privređivanja privrednika. I imamo ono glupo zaduživanje koje podrazumijeva da se zadužite samo kako biste održali tekuću budžetsku potrošnju bez razmišljanja o tome kako u budućnosti vraćati taj dug.“

Čavalić: Nije jasno vezano za velike razvojne projekte i investicije

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Admir Čavalić, postavio je zastupičko pitanje:"Koja je namjena 800 miliona eura duga na Londonskoj berzi ?“ na koje je dobio slijedeći odgovor:

„U vezi sa zastupničkim pitanjem zastupnika Admira Čavalića, postavljenim na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, dostavljamo sljedeći odgovor: Neto primici od emisije obveznica koristit će se za isplate tekućih transfera drugih nivoa vlasti i fondova, isplate kapitalnih transfera drugih nivoa vlasti, fondova i javnih preduzeća, otplatu duga te druge rashode i izdatke utvrđene Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu.“

Nakon što je dobio odgovor, Čavalić je komentirao:

„Odgovor koji sam dobio o zaduženju FBiH od 800 miliona eura na Londonskoj berzi pokazuje da će sredstva uglavnom ići na tekuće transfere, otplatu postojećeg duga i druge budžetske rashode. Dakle, novo zaduženje nije jasno vezano za velike razvojne projekte i investicije koje bi dugoročno jačale ekonomiju. Nije problem zadužiti se ako će to biti u svrhu razvoja - npr. brza cesta Tuzla-Sarajevo, Koridor Vc, zdravstvena infrastruktura i slično. Problem je zadužiti se samo kako bi se održavala tekuća potrošnja.“