Od davnina do današnjih dana scenografsko umjeće bilo je jedno od značajnih discipina primjenjene umjetnosti, pa se kao takvo izučava i na akademijama.
Za Hayat.ba piše: Akademik Gradimir Gojer
Međutim, mnogi slikari su se ogledali i u scenografskim umjećima. U bosanskohercegovačkom kazališnom proetoru primjetna je prisutnost slikara kao imaginatora scenografskih rješenja. Tako je Hakija Kulenović darivao svojim scenografijama središnju bh teatarsku kuču, kao i Roman Petrović. Posebno je bila izražena tendencija redatelja Sulejmana Kupusovića da u njegovim redateljskim radnjama upravo majstori kičice budu scenografi.
Kupusović će tako animirati dva velikana bh likovne umjetnosti, Affana Ramića i Mersada Berbera, da svojim djelima doprinesu kvalitetima predstava "Hasanaginica", "Vukodlaci" i "Gamlet", a iznimno uspješno je ostvarivao suradnju sa ruzlanskim slikarom Nesimom Tahirovićem. U mostarskim kazalištima, kako dramskom jednako i lutkarskom, prisutna je slikarska magija Dobrivoja Bobe Samardžića.
Udio slikara i u scenografijama za operu i balet nije bio zanemariv. Tako Affan Ramić pravi uspjelu scenografiju za balet „Hasanagnica“ koreografa Slavke Pervana.
Doprinos bh slikara razvoju teatarske umjetnosti veliki je i značajan, pa nepostojanje ozbiljnijih studija o tome pravi prave probleme u stvaranju cjelovite slike o ovom značajnom angažiranju bh slikara.