Prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, njegovog finansiranja i širenja oružja za masovno uništenje je zakonski akt koji je Bosna i Hercegovina usvojila kako ne bismo dostigli na sivu listu. Međutim, to nije garant da je zadaća urađena do kraja. Konačna odluka će se znati za dva dana, kada će u Helsinkiju zasjedati Komitet Moneyvala i donijeti konačnu odluku. S tamnom stranom sive liste već je BiH imala iskustva.
Neće se ugroziti ništa - kaže državni ministar finansija i trezora Srđan Amidžić.
On je podsjetio kako je BiH i ranije bila na sivoj listi te kako danas ima i drugih zemalja na sivoj listi.
Oni u svakom slučaju povećavaju troškove kada je u pitanju bankarski sistem, to apsolutno nije sporno - kazao je Srđan Amidžić, SNSD, ministar finansija i trezora BiH koji opravdava stavove SNSD.
Mi smo imali jedno vrijeme strašan pritisak da mora da bude jedinstven regulator kad je u pitanju finansijsko tržište, pa smo rekli da to ne može. Tako i kad je u pitanju ovaj zakon neke stvari koje jednostavno ne mogu, koje iz političkih razloga nismo stavili unutra - kazao je Amidžić.
Da je sve urađeno što je bilo do struke, kazao je ministar, a potvrdio direktor Federalne agencije za bankarstvo. Zbog političkog nadmudrivanja Bosna i Hercegovina može prije otići na sivu listu, nego je zaobići, jer se nije donio državni zakon na osnovu kojeg se trebala formirati agencija za upravljanje nelegalno stečenom imovinom.
Nastaće određene poteškoće u obavljanju transkacija. S inostranstvom će se obavljati sporije i bit će pod većom kontrolom. To će značiti povećani troškovi za korespodentne banke koje obavljaju te transkacije. Što će ujedno značiti povećane troškove za banke - objasnio je Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Posljedice u bankarskom sektoru
Koliko će veći trošak biti, teško je u ovome momentu procijeniti. Mahmuzić je poručio kako se banke pripremaju ako krajnji ishod bude siva lista. Da će biti posljedica u bankarskom sistemu, potvrdila nam je profesorica ekonomije i finansija, koja je dodala kako bi zbog odlaska na sivu listu posljedice snosili privrednici i građani, koji i najviše pune državni budžet.
Za svakog građanina koji vrši platne transakcije i platni promet sa inostranstvom. Ali taj reputacijski rizik da je financijski sistem BiH dovoljno otvoren za manipulacije kada je u pitanju pranje novca, finansiranje terorizma je dovoljno veliki da sve ono što bi moglo ići pozitivno u ekonomskom smislu kada su investicije u pitanju, kada je dužina trajanja svake transakcije ili pregleda robe na garanciju u pitanju, to ostavlja nesagledive ekonomske posljedice - poručila je Adisa Omerbegović-Arapović, profesorica ekonomije i finansija.
Jedna od zemalja koja je svjež primjer skidanja sa sive liste jeste susjedna Hrvatska. Ali, ne treba zaboraviti da se drugačije tretiraju punopravne članice Evropske unije. Gubljenje međunarodnog ugleda znači i skuplje kredite.
Kada dođete da uzmete kredit kao fizičko lice ili kao privrednik, to značilo vjerovatno u konačnici veće troškove pozajmnivanja i kreditiranja. Dakle, to su jedne vrlo direktne negativne posljedice koje bi smo indirektno vjerovatno osjetili u konačnici - istakla je profesorica Omerbegović-Arapović