Gostujući u emisiji ‘7Plus’ na Hayat televiziji, bivši bh. diplomata Mirza Hajrić govorio je o više aktuelnih tema, od nastupa reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu, preko uloge međunarodne zajednice i budućnosti OHR-a, do problema u radu državnih institucija i očekivanja od narednih izbora.
Tokom razgovora Hajrić nije skrivao zabrinutost zbog stanja u političkom životu zemlje, ali je istovremeno istakao da uspjesi sportista pokazuju kako Bosna i Hercegovina ima potencijal da bude prepoznata i po pozitivnim pričama.
Zmajevi uradili ono što političari godinama ne uspijevaju
Na početku razgovora Hajrić se osvrnuo na remi Bosne i Hercegovine protiv Kanade na otvaranju Svjetskog prvenstva. Iako smatra da reprezentacija nije odigrala bez grešaka, naglasio je da je već sam plasman na Mundijal historijski uspjeh za državu.
Prema njegovim riječima, navijači trebaju uživati u trenutku i podržati reprezentaciju bez nerealnih očekivanja, jer je odlazak na najveću svjetsku fudbalsku smotru već velika nagrada za sve što je tim uradio posljednjih godina.
Posebno je naglasio da sport često postiže ono što politika ne uspijeva.
Govoreći o ulozi reprezentacije u promociji države, Hajrić je podsjetio na period kada je pokojni Ćiro Blažević vodio nacionalni tim, ističući da sport ima moć povezivanja ljudi bez obzira na političke i nacionalne razlike.
„Sport je jedan od kulturoloških elemenata, fenomena koji zbližava narode, zbližava kontinente“, rekao je Hajrić, dodajući da je sportska diplomatija uspješnija od formalne državne diplomatije.
“Apsolutno, pa ima tu malo istorije. Znate, kad je pokojni Ćiro Blažević, koji nam je bio jako blizak, jako simpatičan čovjek. Sjetite se da je on bio kod Milorada Dodika i poklonio mu dres reprezentacije BiH i Dodik je obećao ako se plasiramo da će navijat za Bosnu i Hercegovinu. Znači, sport je jedan od kulturoloških elemenata, fenomena koji zbližava narode, zbližava kontinente. Sada je to jedna kompletna globalna priča. Mi pratimo sportove redovno koji se odvijaju u Americi, od NBA, košarke i drugih sportova. I to je dio diplomatije i u ovom smislu je vrlo uspješan za razliku od naše formalne diplomatije. Ova diplomatija nam je donijela jako mnogo dobroga.”
OHR i međunarodna zajednica: BiH ne smije ostati bez zaštitnih mehanizama
Jedna od tema emisije bila je budućnost Ureda visokog predstavnika, s obzirom na spekulacije o mogućem odlasku Christiana Schmidta i izboru njegovog nasljednika.
Hajrić smatra da bi slabljenje ili izmještanje OHR-a iz Bosne i Hercegovine imalo negativne posljedice po političku stabilnost zemlje. Upozorio je da bi to otvorilo dodatni prostor za blokade institucija i produžavanje političkih kriza.
"Schmidt je otjeran i ne treba mi da šminkamo to. I to je pokazatelj međunarodne zajednice koja djeluje u Bosni i Hercegovini. Biće neko od ovih poznatih kandidata. Ne vidim da će biti izvučen neki zec iz šešira".
Istovremeno je kritikovao međunarodnu zajednicu zbog, kako je naveo, nedovoljne odlučnosti u situacijama kada je potrebno reagovati.
Govoreći o neriješenim pitanjima poput državne imovine i blokada u radu institucija, Hajrić je poručio da visoki predstavnik mora imati aktivniju ulogu kada domaći političari ne mogu ili ne žele donositi odluke koje su u interesu države.
Kritike zbog problema sa vizama i rada institucija
Značajan dio razgovora odnosio se na višesedmične probleme sa sistemom za obradu biometrijskih podataka stranaca i izdavanje viza.
Hajrić smatra da je nedopustivo da država ne uspije riješiti pitanje koje direktno utiče na turizam, investicije i ugled zemlje. Prema njegovom mišljenju, javnost ima pravo znati ko snosi odgovornost za propuste i zbog čega je problem trajao sedmicama.
"Znači, kada bi tako funkcionisala Hayat TV, niko je ne bi gledao. Jer ne bi kamerman došao na vrijeme, ne bi tonac bio tu, vi ne bi bili. Takva jedna neorganizacija. Jednostavno, mora biti neko odgovoran za to. Imamo po liniji odgovornosti u ministarstvu i da znamo zašto je to tako da na kraju krajeva, javnost dobije punu informaciju. Mene ne zadovoljava to. Evo, od danas će biti sve u redu. Zašto nije bilo u redu i zašto? Jer kontaktiraju me ljudi iz Hercegovine, iz inostranstva, pitaju za vize. Jednostavno, nije im jasno. Znam neke ljude iz Omana koje imaju ovdje imovinu, imaju kuće. Željeli su da dođu prije 20 dana u svoju kuću, ne mogu da dobiju vizu."
Posebno je ukazao na primjere ljudi iz inostranstva koji posjeduju nekretnine u Bosni i Hercegovini, ali zbog administrativnih problema nisu mogli doputovati u zemlju.
Govoreći o odgovornosti državnih službenika i političara, bio je vrlo direktan.
„ Ako nećeš da budeš odgovoran za svoj rad, daj otkaz. Ali onaj ko radi, treba da dobije i pohvale, ali i da bude kažen za nerad. Odnosno, ako nije uradio nešto kvalitetno, jer je to, znaš, džaba što Zmajevi uduševljavaju sve, što cijeli svijet pjeva I'm from Bosnia, take me to America. Ako ti ne možeš da dobiješ vizu i ti želiš da dođeš u tu Bosnu i Hercegovinu jer te ta infekcija uhvatila, ali ne možeš da dobiješ vizu i onda se ohladiš“, poručio je Hajrić tokom emisije.
Izbori mogu donijeti promjene samo ako se pojave nova lica
Pred kraj emisije razgovaralo se o predstojećim općim izborima i mogućnosti političkih promjena.
Hajrić smatra da će mnogo zavisiti od kandidatskih lista i spremnosti stranaka da ponude nova imena i nove ideje. Upozorio je da se teško mogu očekivati drugačiji rezultati ukoliko se građanima ponovo ponude isti političari koji dominiraju scenom godinama.
Posebno je izrazio razočaranje činjenicom da brojne stranke nisu iskoristile protekle godine za stvaranje nove generacije političkih lidera.
Govoreći o radu političkih struktura, ocijenio je da su mnogi političari postali „partijski pijuni“ koji slijede odluke stranačkih vrhova bez vlastite inicijative, dok posljedice takvog ponašanja snose građani Bosne i Hercegovine.
Na kraju je poručio da će građani na izborima imati priliku nagraditi ili kazniti političare, ali i upozorio da će za istinske promjene biti potrebna veća politička odgovornost i mudrost birača.
Cijelo gostovanje pogledajte u videu na početku teksta.