Političke i institucionalne tenzije u Bosni i Hercegovini ponovo su u centru pažnje nakon što je Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, Zijada Krnjića. Povod je sumnja da je blokadom određenih odluka usporen rad na otvaranju novog graničnog prijelaza u Gradišci.

Selektivni pristup ili pravna dosljednost

Nakon pokretanja predmeta, sve su glasniji oni koji ukazuju na neravnopravan tretman sličnih situacija. Postavlja se pitanje zašto se ne istražuju i drugi slučajevi u kojima dolazi do blokada ključnih odluka, poput raspodjele prihoda od PDV-a ili opstrukcija u radu državnih tijela.

Pravni stručnjaci upozoravaju da bi zakon morao biti jednak za sve, bez obzira na političke ili institucionalne okolnosti. U suprotnom, postoji rizik od narušavanja povjerenja u pravosuđe.

Uloga Tužilaštva pod lupom

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Doktor pravnih nauka Enver Išerić smatra da je rad Tužilaštva BiH pod snažnim uticajem unutrašnjih mehanizama kontrole: „Pod svojom kontrolom glavni tužilac drži i kompletan rad Tužilaštva i svakog tužioca u Tužilaštvu BiH na osnovu nezakonito donesenog pravilnika o pregledu i kotroli prredmeta u tom Tužilaštvu.“
On dodaje da u takvom ambijentu nije isključeno donošenje odluka koje nisu utemeljene na stvarnoj pravnoj osnovi:

„Ako to imamo u vidu onda je moguće očekivati da će bez obzira što Zijad Krnjić nije počinio nikakvo krivično djelo, da je moguće očekivati da se donese naredba o provođenju istrage protiv Zijada Krnjića.“

Dvostruki aršini

Išerić dodatno ukazuje na nelogičnosti u pravnom pristupu, ističući da bi u slučaju primjene istog kriterija odgovornost morala biti šire postavljena:

„S druge strane to, ako to pravno posmatramo, ako je Zijad Krnjić počinio krivično djelo zbog toga što nije glasao za pravilnik koji je uslov da se otvori granični prijelaz Gradiška, onda su svi ostali članovi Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje zbog toga što ne stavljaju na dnevni red i ne donošenju odluke o raspodjeli prihoda od sredstava PDV-a.“

U konačnici, pitanje odgovornosti ne zaobilazi ni političke aktere, koje dio javnosti smatra nedovoljno odlučnim u zaštiti državnih institucija: „Predstavnici vlasti koji sebe nazivaju patriotama, više ne uče i ne mogu da nauče o tome kako se brani država i na koji način se odgovara onima koji vrše napad na državu i ruše njen ustavni poredak.“

Komentar pripremila Hadžera Žutić.