"Slučaj 'Vijaducta' najbolji je primjer kako u Bosni i Hercegovini nije problem kako se zove ko i koje je ko nacije i gdje ko živi, već je u Bosni i Hercegovini osnovni problem što nema pravde i što je sve manje, a to je očito u posljednje vrijeme", kazao nam je na početku razgovora Šerif Isović, bivši direktor Porezne uprave Federacije.

On tvrdi kako nema odgovornosti, racionalnosti i efikasnosti.

„Problem 'Vijaducta' je nešto što traje nekoliko godina. Godine 2016. je podnesena tužba i prije tri godine je presuda donesena i evo, konačna, arbitražna, od prošle godine. Sve su te stvari bile ozbiljan signal da je vlast iz Bosne i Hercegovine i RS-a trebala do sada imati adekvatan i bolji odgovor na ova dešavanja u smislu da poduzme određene aktivnosti kako to riješiti", naveo je Isović.

Posljednja sjednica Vijeća ministara je održana u utorak, a naredna je zakazana za naredni utorak. Dok država gubi milione, vlast zasjeda svakih sedam dana u potrazi za rješenjem.

"Neshvatljivo je da ni Vijeće ministara, kao ni ostale državne i entitetske institucije, ranije nije imalo adekvatan odgovor prema ovome u smislu da pokrene donošenje propisa i zakona kojima bi se uredila ova oblast. Za mene je potpuno logično i normalno bilo da su nakon tužbe, čak znajući i najavljujući od nekih bivših pravobranilaca da će se taj spor izgubiti, da se, evo, sistemski nije riješilo i uredilo pravno pitanje rješenja tog duga", kazao je bivši direktor Porezne uprave Federacije.

"Logično je bilo da je Vijeće ministara BiH podnijelo zahtjev da se sačini prijedlog izmjena i dopuna Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i da se to pitanje uredi kako u ovome slučaju, tako i onim koji će doći", mišljenja je Isović.

Međutim, to je očito izostalo, kao i do sada reakcija Tužilaštva.

"Izostale su i aktivnosti Tužilaštva jer sama činjenica govori, kako smo čuli u medijima, da se nudilo da se taj spor sporazumno dogovori u vrijednosti do tri i po miliona eura, a na kraju je izašao na 60 miliona eura. A s druge strane imate svaki dan štetu za državu BiH zbog neizvršavanja arbitražne odluke, a posebno imate da je ugrožen rad drugih institucija, kao što je BHANSA", podsjetio je Isović.

Mehanizmi postoje, ali teško da ima volje.

"Ako se ima u vidu da su još 2017. godine Vijeće ministara i Vlada RS-a zaključili sporazum po kojem je Vlada RS-a preuzela da izmiri sve obaveze po arbitražnoj odluci. I ako imate odredbe Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, gdje je decidno kao odgovornost Uprave za indirektno oporezivanje u članu pet propisano da UIO vrši uplatu sredstava entitetima, a u članu 11. stav 3, također, izričito rečeno da se prijenos sredstava entitetima vrši nakon što se izvrše međunarodne obaveze. Onda je sasvim logično da Vijeće ministara i u ovakvom, ako mogu reći nepreciznom pravnom okruženju, može donijeti odluku kojom bi obavezalo Upravu za indirektno oporezivanje da dio sredstava koja pripadaju RS-u prije transfera na račune RS-a uplati za izmirenje duga", objasnio je Isović.

On smatra da je ovo efikasno i jednostavno rješenje.

„Jer svako odgađanje problema dalje proizvodi nove troškove. Meni je neshvatljivo da državne i institucije RS-a ne rade u kontinuitetu, dok se ovaj problem ne riješi, jer ako dođe do ovoga što se najavljuje, oduzimanje dozvole BHANSA-i, onda su to posljedice nesagledive za BiH", kazao je Isović.

"Očito je da se ovdje na neki način pokušava dobiti na vremenu da se dokaže kako je država Bosna i Hercegovina nefunkcionalna i da u tom smislu neko lovi u mutnom. Međutim, ja mislim da će gubitnici u svemu ovome biti, prije svega, budžeti RS-a, a time i građani tog entiteta, ali i država BiH", upozorava Isović.

"Presude izvršiti što prije i time smanjiti daljnju štetu koja nastaje za državu BiH", bila je jasna Isovićeva poruka za kraj razgovora.